Srijeda
22.02.2017.

'Našeg festivala ne bi bilo bez međunarodne suradnje'




Extra_large_station_literature_1
Stacja Literatura 2016.
A+ A-
Razgovarali smo s Aleksandrom Olszewskom, koordinatoricom poljskog festivala Stacja Literatura i djelatnicom izdavačke kuće Biuro Literackie. Razgovor je nastao u sklopu projekta Literary Europe Live u kojem sudjeluje 16 europskih književnih organizacija.

***
 
Možete li nam opisati povijest festivala Stacja Literatura?
 
Zadnjih 20 godina organiziramo festival Port Literacki, najstariji pjesnički festival u Poljskoj. Inspiracija je došla od mjesta Stronie Śląskie, koje je ranih '90-ih bilo uključeno u suradnju s njemačkim festivalom Berliner Festspiele: Treffen junger Autoren ('Susret mladih autora') pri čemu je Artur Burszta, osnivač nakladničke kuće Biuro Literackie, koordinirao poljsku stranu projekta. 
 
Sam festival je počeo 1996. u Legnici – gradu bez ikakve književne tradicije, gdje su do 1993. bili sovjetski vojnici. Zatim se preselio u Wrocław, a 2016. se vratio svojim korijenima u Stronie Śląskie te dobio novo ime Stacja Literatra 21 ('Stanica književnosti'). Od samog početka eksperimentirali smo s formom tipičnih književnih događanja i čitanja kojima smo dodali vizualne elemente i glazbu. 

Pošto je Biuro Literackie prvenstveno nakladnička kuća, knjige su uvijek bile u samom središtu, a festival je predstavljao knjige koje smo objavili u prethodnoj godini. Svidjelo nam se eksperimentiranje pa smo izbjegavali 'velika imena' ili slavne osobe, a kad smo ih i pozivali, predlagali smo im neobične oblike predstavljanja (npr. naša gošća je bila Herta Müller, ali smo odlučili objaviti njezine kolaže). 
 
Prošle godine u tri festivalska dana (od 16. do 18. rujna) imali smo priliku sagledati temu debija iz različitih kuteva. Upoznali smo najzanimljivije Nove glasove iz Europe (New Voices from Europe) i iz Poljske, razgovarali s autorima koji su upravo objavili svoju drugu knjigu, saznali kako je debitirati u drugačijoj književnoj ulozi i pitali se kako se debitiranje danas razlikuje od onog u prošlosti (u slučaju Raymonda Queneaua, Jamesa Joycea, Nathalie Sarraute i Tommasoa Landolfija). 
 
Osim toga, imali smo radionice za kritičare, prevoditelje i mlade pisce. Svako događanje popraćeno je novim izdanjem knjige. Još jednom idemo uz struju – ovaj put premještanjem festivala iz velikog grada (Wrocław je prošle godine bio Europska prijestolnica kulture) u gradić na poljsko-češkoj granici u prekrasnom planinskom kraju. U takvom krajoliku čitanje se zaista čini stvarno... prirodnim!
 
U kojoj mjeri surađujete s lokalnim autorima?
 
Tijekom zadnjih 20 godina objavili smo mnogo knjiga lokalnih autora (koji su danas nacionalno priznati), ali promišljanje projekta nikad nije bilo ograničeno na lokalne autore. Kod odabira autora lokalni aspekt nikad ne igra glavnu ulogu, uvijek je pisanje ono što je važno. Lokalno je važnije kad se govori o publici i projektu razvoja publike –u tome su nam lokalne zajednice bile uvijek vrlo važne i zbog toga imamo toliko radionica, projekata za škole itd. 
 
Koliko vam je onda važna međunarodna suradnja?
 
Ovaj festival ne bi bio moguć bez međunarodne suradnje. Kako vladina politika prema kulturi u Poljskoj postaje sve radikalnija, postaje vrlo teško osigurati podršku za eksperimentalne i izazovne književne događaje. Stoga smo podršku morali potražiti u međunarodnim suradnjama, a program Kreativna Europa i Fondacija Jan Michalski su nam srećom osigurali pomoć. 
 
Osim toga, željeli smo započeti stvarnu europsku raspravu tijekom festivala jer se jednostavno čini prirodnim u međunarodnom forumu razmijeniti iskustva, ekspertizu i prakse. Kao nakladnik također zastupamo mnoge autore koje objavljujemo pa nam kontakti sa stranim institucijama dozvoljavaju promociju poljskih pisaca, prodaju prava i osiguravanje prijevoda. 


 
Što vam znači projekt New Voices from Europe koji promovira deset manje poznatih europskih pisaca?
 
Taj projekt za nas je vrlo važan od samog početka rada platforme. Prvo, zanimalo nas je 'novo' – nova energija u književnosti, nove ideje, novi pristupi. Drugo, čini se toliko potrebnim dati novim europskim autorima priliku da se upoznaju i razgovaraju. Treće, ovaj projekt podrazumijeva prijevode, a prijevodi omogućavaju komunikaciju i daljnje izdavačke projekte. 
 
Projekt je poticajan i uzbudljiv – tražiti glasove koje inače možda ne bismo čuli (recimo, jer pišu na malim jezicima koji ujedno nisu nacionalni jezici), tražiti talente. Konačno, ova projekt se danas čini toliko važnim – zaista izlazi izvan svih granica – izvan nacionalnih, jezičnih i žanrovskih granica. 
 
Koliko su vam važni književni prijevodi?
 
Od samog početka rada nakladničke kuće prijevodi su nam vrlo važni. Dosad smo objavili oko 100 prijevoda, a još ih mnogo spremamo. S jedne strane imamo seriju 'Klasici iz Europe' koja predstavlja značajna književna djela koja su ustvari stvorila suvremenu europsku književnost i promišljanje književnosti, ali nisu bila prevedena na poljski. S druge strane serijom 'Proza iz Europe' poljskim čitateljima dajemo pristup najzanimljivijim i najvažnijim suvremenim tekstovima.

Osim proze objavljujemo i mnogo poezije u prijevodu – kako u pojedinačnim izdanjima tako i u antologijama. Književnost je oblik dijaloga kojeg prijevod čini razumljivim.

***

Tekst s engleskog prevela je Miljenka Buljević.
POVRATAK NA VRH STRANICE