Četvrtak
27.09.2018.

'Na novinama su radile sve generacije otočana'




Extra_large_crtice_s_otoka_silba_33
A+ A-
Razgovarali smo s Natashom Kadin i Bojanom Krištofićem o projektu Crtice s otoka, novinama sa Silbe, koje će predstaviti na zadarskom KaLibru, festivalu književnosti i kulture.

***

Kako ste odlučili napraviti radionicu za izradu novina u lokalnoj zajednici otoka Silba?
 
Korijen projekta Crtice s otoka nalazi se u istoimenoj rubrici koja već dulje vrijeme postoji na web stranici umjetničke organizacije Silba Environment Art, gdje zaljubljenici u otok Silbu — njegovi stanovnici i gosti — objavljuju i međusobno dijele kratke literarne impresije, zapise, sjećanja... čiji je protagonist zapravo otok sam. 
 
Natashinoj početnoj ideji kako bi tu rubriku trebalo proširiti u nešto više prvo se priključio Bojan, a potom Sven Sorić i Hrvoje Spudić, tj. dizajn duo This Town Needs Posters. Zajedno smo primijetili da Silba, osim ovakvih, ipak specijaliziranih web stranica i povremenih turističkih brošura, dosad nije imala tiskani medij koji je mogla uistinu zvati svojim i kakav bi doista bio medij zajednice, pravljen od njenih ljudi za njihove susjede, prijatelje, obitelji... i, potencijalno, za različite udaljene čitatelje. 
 
Zaključili smo da bi novine mogle biti pogodno rješenje baš zbog svoje materijalnosti, neposrednosti i topline kao tiskanog medija, pa smo se dogovorili napraviti ih tijekom ljetne radionice otvorene svim zainteresiranima, ali s prioritetom sudjelovanja predstavnika svih generacija otočana i gostiju. Također, bilo nam je važno da radni proces bude posložen tako da većina sudionika njime može više-manje ovladati tijekom tjedan dana, pa na takvim temeljima nastaviti graditi priču, po mogućnosti bez nas. 
 
Napisali smo projekt, prijavili smo ga na natječaj saveza udruga Clubture te na javne natječaje lokalne samouprave, postavili smo ga kao suradnički projekt između nas, udruge SOL sa susjednog otoka Oliba te zadarske udruge ZaPis (Zadarski pisci) i – prošli. Tijekom pretprodukcije pridružila nam se književnica i novinarka Nora Verde koja je naročito pomagala u kompleksnim uredničkim odlukama u foto-finišu radionice.
 
Što je radionica sve obuhvaćala?
 
Radionica je trajala osam dana, a obuhvaćala je izradu novina i prezentaciju prvog broja na kojoj smo vidjeli da mnogo ljudi s otoka pokazuje znatno zanimanje za naše, odnosno njihove novine. Sama radionica bila je u principu podijeljena na dva jednakovrijedna dijela: u prvom dijelu zadatak nam je bio uvesti sudionike/ice u različite dimenzije proizvodnje novina, na temelju njihovih ideja i prijedloga postaviti koncepciju, oformiti rubrike te izraditi 'špigl', a zatim ih voditi kroz rad na individualnim novinarskim zadacima te se pobrinuti da usprkos raznolikosti njihovih autorskih glasova novine (p)ostanu kompaktna cjelina.

U drugom dijelu zadatak je bio novine dizajnirati i prelomiti, a potom tiskati koristeći kućni pisač koji smo uspjeli nabaviti zahvaljujući projektnim donacijama te koji ostaje na otoku. Sudionici su sudjelovali u procesu dizajniranja novina u smislu upoznavanja alata koje smo koristili i stjecanja osjećaja za prijelom i prostorni raspored sadržaja, što se prije svega trebalo odvijati ekonomično, ali biti i estetski prepoznatljivo, u čemu nam se čini da smo uspjeli zahvaljujući neobičnom formatu – A3 papiru popola preklopljenom po visini, a ne po širini. 
 
Tko je sve sudjelovao u izradi novina?
 
Radionica je brojala dvanaestak sudionika/ica, njih otprilike dvije trećine bila su osnovnoškolska djeca, dok su ostatak bili ljudi približno treće dobi, a uvrstili smo i prilog jedne osobe koja nije mogla polaziti na radionicu, ali je žarko željela sudjelovati. Osnovni izazov radionice zapravo je bio pomiriti njihove različite doprinose te se pobrinuti da se svi osjećaju dobrodošlima i neophodnim članovima male redakcije, što su dakako i bili. 
 
Neovisno o dobi, jedni su se zanimali najviše za pisanje, drugi za fotografiranje, treći za crtanje, četvrti za oblikovanje... I svi su pronašli način da se uključe! U odabiru sudionika/ica nije bilo stroge selekcije osim naše želje da generacijska slika radionice bude uravnotežena, a svi koji su nam se javili na koncu su i radili na novinama.
 
Kakav je sadržaj izrađenih novina? 
 
Sadržaj Crtica s otoka je prilično raznolik, no nadamo se konzistentan: obuhvaća priloge koji su u neku ruku tipični za izdanja ovakve vrste, a s druge strane su nedvojbeno i prepoznatljivo silbenski. Tako su svoje mjesto u prvom broju novina za ljeto 2018. našle anegdote i crtice iz bogate povijesti Silbe, i to u formi foto-reportaže i kronološkog pregleda poratnog doba po desetljećima; zatim glosarij distinktivnog otočkog narječja; tekst o samoniklom bilju karakterističnom za otok; kratka priča; prilog o glazbeno-koncertnim događanjima održanima tijekom ljeta te dakako horoskop, koji smo ovom prilikom prekrstili u floroskop: kad uzmete novine u ruke, saznat ćete zašto!

Kako ste distribuirali novine?
 
Budući da smo ipak imali određenih poteškoća s tiskom na otoku, koji je posebna sredina gdje su određeni prijeko potrebni resursi konstantno ograničeni i može ih se nabaviti samo na kopnu, prvi dio planirane naklade od cca 300 komada bio je doslovno razgrabljen odmah nakon prve promocije na Silbi, dok smo za sljedeću prezentaciju na Olibu, priređenu u suradnji s udrugom SOL, uspjeli otisnuti još pedesetak primjeraka i podijeliti ih tamošnjim otočanima.

Kako smo pripremajući se za gostovanje na zadarskom KaLibru otisnuli sljedećih stotinjak primjeraka, a nastavit ćemo ih 'štancati' dokle god bude potražnje za prvim brojem, ono što ne podijelimo u Zadru (jer novine su besplatne!) moći će se pronaći u Turističkoj zajednici mjesta Silba te u ugostiteljskim objektima na otoku koji rade izvan turističke sezone. Planiramo također dogovoriti da se Crtice s otoka mogu pronaći na trajektima i katamaranima Jadrolinije i Miatoursa. Ponešto primjeraka moglo bi stići i do Zagreba i Splita, a jednog je Bojan kao kolporter na biciklu osobno donio zainteresiranom čitatelju u Sv. Filip i Jakov.
 
Koja je budućnost silbenskih novina? Postoji li vaša ili lokalna inicijativa za nastavkom radionice?
 
Naša temeljna ideja bila je pomoću radionice provjeriti dugoročnu ostvarivost modela i vidjeti postoji li uopće potencijal da se projekt nastavi inicijativom samih otočana i njihovih gostiju. Hoće li to biti u potpunosti moguće, vrijeme će pokazati, ali definitivno postoji entuzijazam za nastavkom rada među nama i trenutnim sudionicima, tako da smo u principu odlučili kako sigurno idemo sa sljedećim, zimskim brojem koji bi trebao izaći u prvoj polovici 2019. Općenito bismo voljeli objavljivati Crtice s otoka u ritmu od dva broja godišnje, ljetnom i zimskom, jer život na otoku ljeti i zimi stubokom se razlikuje pa bi ga u tom smislu bilo vrijedno i pratiti. 
 
S obzirom da projekt, takav kakav je sada, službeno završava predstavljanjem u Zadru, uskoro ćemo morati osigurati nova sredstva kako bi se mogao nastaviti. No, ne sumnjamo da ćemo u tome uspjeti. Također, željeli bismo u suradnji s udrugom SOL i svim zainteresiranima pokrenuti sličnu publikaciju na susjednom, bratskom otoku Olibu, a kroje se i određeni planovi za rad s Turističkom zajednicom otoka Zlarina, prilično udaljenog od Silbe i Oliba, ali po mnogočemu im bliskog, no ta je ideja tek u povojima.
 
Predstavit ćete projekt na zadarskom festivalu KaLibar. Kako je došlo do suradnje? Je li KaLibar otvoren predstavljanju kulture manjih lokalnih zajednica?
 
Suradnja s KaLibrom, jedinim zadarskim književnim događanjem takve vrste, dogovorena je vrlo lako i jednostavno jer smo surađivali na samom projektu. Oni su dakako prihvatili naš prijedlog, a da je KaLibar otvoren za ovakve inicijative gotovo nije potrebno isticati, jer sam grad Zadar je relativno manja sredina kojoj su takvi programi svakako nužni. Drugim riječima, jače veze između kopna i otoka svima su u interesu!
POVRATAK NA VRH STRANICE
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.