Petak
16.05.2014.

Balkanoreksija




Extra_large_4298438_ed1ee8eb6c_z
A+ A-
PITANJE

Dobro vam jutro
Muči me snažna slabost
Dođoh u goste.
 
Užasan život
Samo stihovi, sushi,
Haiku, jin, jang.
 
Otkaz na poslu
Jutrom kladionica
i ribarnica.
 
Televizija,
Samurajski filmovi,
Drijemež na sofi.
 
Sve zbog romana
Gorana Vojnovića
Jugoslavija.
 
Na zadnjoj strani
Mutež mi pred oči
Krik na usnama.
 
Od tad – haiku!
Molim vas, pomagajte
Ili – seppuku!

ODGOVOR
 
Poštovani mladi gospodine,
 
unatoč strogoj profesionalnosti i medicinskoj objektivnosti, teško mi je čitati vaš upit, toliko dosljedan tradicionalnoj japanskoj poetici da čak niste ni vlastito ime uspjeli uvrstiti u strogo određene kalupe haiku poezije. Ma koliko bilo šokantno, svakim danom svjedočimo kako mladi ljudi iz Osijeka, Daruvara, Gospića, Makarske ili Metkovića prestaju koristiti lokalni izričaj i prelaze na stihovane forme dalekog Istoka. Što se to događa?
 
Definitivno se ne radi o svjesnom i promišljenom potezu, nego o teškoj književnoj bolesti koja kontrolira um i jezik bolesnika. Medicinski kartoni navode da su svi oboljeli neposredno prije haiku faze čitali romane mladih autora iz regije. Ti romani govore o likovima koji su najranije dane proveli u Jugoslaviji da bi im djetinjstvo naglo bilo prekinuto nesretnim ratom. I vi ste, kako navodite, čitali takav roman: djelo Jugoslavija, moja domovina Gorana Vojnovića.
 
Kakve veze Vojnovićev roman ima s Japanom i haiku poezijom? Jednostavno: djelo govori o junaku Vladanu i njegovoj krizi identiteta. Vladan čezne za obiteljskom atmosferom predratne Pule, a grozi se ljubljanske sadašnjosti u kojoj ga čekaju razrušeni obiteljski i prijateljski odnosi, nezainteresirana djevojka i teška ekonomska situacija. Inače dijete iz miješanog braka, Vladan se ne uspijeva sretno vezati ni uz jednu nacionalnu zajednicu. 
 
I kad se elementi realne krize u kojoj živi čitatelj spoje s jakom romanesknom krizom, dolazi do snažnog efekta zbog kojeg čitatelj nagonski dobiva želju pobjeći iz lokalnog kulturnog središta u nešto posve drugo, u – Japan! Jedan dio struke takvu pojavu naziva 'odljevom čitateljskih mozgova', a drugi dio zove je 'balkanoreksijom'.
 
U svakom slučaju, ma kako vaše stanje bilo razumljivo i objašnjivo, ono nije sigurno. Osim očitih i navedenih svakodnevnih teškoća, valja znati da japanska literarna tradicija također obiluje prirodnim i društvenim nasiljem, krizama, političkim spletkama i nesrećama. Stoga vas ni utočišna forma od tri stiha neće sačuvati od neumitne čitateljske krize. 
 
Jedino privremeno rješenje je prelazak na drugačije stihovane forme, tj. na poeziju talijanskog pjesnika Francesca Petrarce. Ne radi se o najsretnijem rješenju: umjesto haiku forme, preći ćete tek na formu soneta, a i uskoro ćete početi patiti od stanja koje laici nazivaju 'slomljenim srcem'. Ipak, i takvo stanje trenutno je sigurnije od opasne haiku faze ili balkanoreksije, te će vam poslužiti kao karantena dok ne dođu sretnija društvena i čitateljska vremena.
 
dr.med. dr. med. Ostojić
foto: shop boy
POVRATAK NA VRH STRANICE