Ponedjeljak
23.09.2019.

Citatnost u književnosti, umjetnosti i kulturi




A+ A-

Knjiga Dubravke Oraić Tolić Citatnost u književnosti, umjetnosti i kulturi nova je provjera i razlistavanje fenomena citiranja na kojemu počiva tradicionalna zapadna kultura, ali i suvremeno digitalno doba. Autorica kultne knjige Teorija citatnosti (1990.) Dubravka Oraić Tolić ovom se knjigom još jednom vraća pojmu koji je uvela u znanost o književnosti. U doba kada je nastala Teorija citatnosti nije još bilo digitalne kulture koja na čudesan način potvrđuje pojam i teoriju, pa je autorica nastavila svoja istraživanja i provjeravanja fenomena citiranja na različitim područjima sve do likovnih umjetnosti i interneta.

U novoj knjizi autorica se osvrće na Zagrebačku književnoznanstvenu školu u kojoj je pojam nastao, prati povijest pojma intertekstualnosti od Bahtina preko Kristeve do Barthesa i Genettea, daje prostranu tipologiju citata od književnih citata u užemu smislu do citiranja života (faktocitati) u najširemu smislu, promatra citatnost iz univerzalne i povijesne vizure te na različitim primjerima osvjetljuje pretpostavke, univerzalne oblike i povijesne pojave fenomena citiranja. Posebna su poglavlja posvećena citatnosti u avangardi (Pound, Eliot, Mandeljštam, Ujević) i postmoderni (Bitov, Eco, Jasna Horvat).

Najveću novost u knjizi čini primjena teorije citatnosti na području likovnih umjetnosti te kulturi u cjelini. Tako široko shvaćen pojam citatnosti omogućio je autorici da dođe do nove definicije likovnoga kolaža i srodnih umjetničkih praksa kao transmedijskih oblika faktocitatnosti, da nastanak povijesne avangarde protumači iz vizure likovnih umjetnosti i kolaža te da otkrije posebnu ulogu citatnosti u kolažnosti postmoderne i virtualne kulture.

Dubravka Oraić Tolić književna je teoretičarka, sveučilišna profesorica, pjesnikinja, esejistica i prevoditeljica. Rođena je u Slavonskome Brodu 1943. Filozofiju i ruski jezik s književnošću studirala je u Zagrebu (1962. – 1967.) i Beču (1967. – 1969.).
Magistrirala je temom o pejzažu u djelu A. G. Matoša, a doktorirala tezom o fenomenu citatnosti. Od 1971. do 1998. radi u Zavodu za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U Zavodu je postigla znanstvene stupnjeve od asistentice do znanstvene savjetnice. Godine 1997. izabrana je u znanstvenonastavno zvanje redovite profesorice pri Odsjeku za slavenske jezike i književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, poslije na Odsjeku za istočnoslavenske jezike i književnosti, gdje je predavala teoriju književnosti i kolegije iz kulturologije.

Objavila je dvadesetak znanstvenih i esejističkih knjiga, tri knjige poezije, više prijevoda te stotinjak članaka iz teorije književnosti i kulture. Knjige Teorija citatnosti, Muška moderna i ženska postmoderna i Čitanja Matoša prevedene su na njemački i objavljene kod uglednih nakladnika. Pjesničke knjige Urlik Amerike i Palindromska apokalipsa objavljene su na engleskome jeziku te su dobile nagradu za najbolji prijevod sa slavenskih jezika te godine. Knjiga Muška moderna i ženska postmoderna (2005.) dobila je Vjesnikovu nagradu za knjigu godine, a Doživljaji Karla Maloga (2018.) nagradu Josip i Ivan Kozarac za knjigu godine.
 

POVRATAK NA VRH STRANICE
Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu.