Susanin efekt

Glavni je lik romana-trilera Susanin efekt 43-godišnja Susan, profesorica eksperimentalne fizike s nevjerojatnom sposobnošću izazivanja iskrenosti u osoba – ljudi joj se jednostavno povjeravaju.
Susan je oduvijek željela da joj život bude sređen kao periodni sustav, međutim to nije bilo ostvarivo. Fizički se obračunala s jednim bolivudskim glumcem u kasinu u Indiji i predstoji joj duga zatvorska kazna. Suprug joj je imao aferu s maloljetnicom, a djeca su također u neprilikama. Posjećuje ju bivši državni službenik Thorkild Hegn i nudi joj da izvuče i vrati u Dansku cijelu obitelj, ali uz uvjet da mu Susan stavi na raspolaganje svoj posebni talent, odnosno da pronađe posljednje preživjele članove tzv. Komisije za budućnost koju je danska vlada osnovala 1970-ih i iz njih izvuče što je pisalo u njezinu posljednjem referatu. Navodno se u njemu predviđa krah danske demokracije i skoro uništenje zapadnog svijeta. Vlada 2015. godine ukida Komisiju, drži u tajnosti taj posljednji referat i svim snagama radi na tajnom pokušaju da spasi četiri tisuće najvažnijih osoba u državi, dakle elitu. Susan pokušava razotkriti taj vladin plan, ali istovremeno i preživjeti. Državni aparat i mediji skrivaju istinu, i dok svi predosjećaju da se približava opća propast, ostavlja se neupućeni narod da i dalje živi u nekontroliranoj potrošnji sve dok ne bude prekasno. Time započinje avantura Susan i njezine obitelji i utrka s vremenom u prljavoj borbi za vlast između znanstvenika, političara i bogataša.
Rafinirani je to, napeti roman o društveno relevantnim temama: društvenoj nejednakosti, korumpiranim političarima i državnim službenicima, zagađivanju okoliša i njegovu destruktivnom utjecaju na našu civilizaciju. Susanin efekt istovremeno je društvena kritika Zapada u raspadanju, studija karaktera suvremene, rastrgane žene-znanstvenice, ljubavna priča, te nagovještaj onoga što je, zapravo, najvažnije u ljudskom životu.

S danskog prevela Đurđica Žlebačić-Sørensen.