Četvrtak
18.05.2017.

Dnevnik druge zime




A+ A-

Ležao sam u krevetu i čitao, ali misli su mi bile u nogama, i u želji da odem s njima daleko. I psovao sam. Te loše noge. I samog sebe sam psovao... Nije se moglo daleko s takvim nogama. 'Jebem ti više ove noge', psovao sam u sebi, i umirio se tako, i zaspao.

Dnevnik druge zime Srđana Valjarevića u sebi ima dvije knjige – dnevnik koji autor vodi četiri mjeseca, svaki dan, od 1. prosinca do 31. ožujka, i knjigu pjesama. U dnevniku opisuje borbu sa svojim nogama, svaki dan pokušava napraviti što više koraka, po mogućnosti bez štapa, doći malo dalje nego jučer, a u trideset pjesama, koje su razasute po knjizi, opisuje ono što je bilo prije tih šetnji Beogradom, svoj boravak u bolnici nakon teške bolesti, upale leđne moždine i živaca, zbog koje je ostao privremeno nepokretan.

Dnevnik druge zime zapravo je doslovno dnevnik borbe za život, za novi početak; nakon razornog svakodnevnog uništavanja alkoholom, koje ga je dovelo do teške bolesti i invalidskih kolica, autor ne opisuje samo kako ponovo uči hodati, nego i kako ga je bolest promijenila. Hodajući s njim ulicama Beograda, mi gledamo svijet njegovim očima, a nakon krajnjeg iskustva koje je proživio te oči vide izoštrenije i drugačije. Mudra, potresna i dragocjena knjiga jednog od najvažnijih suvremenih srpskih pisaca.

Srđan Valjarević rođen je u Beogradu 1967. godine. Objavio je prozne knjige: List na korici (1990.), Ljudi za stolom (1994.), Zimski dnevnik (1995.), Dnevnik druge zime (2005.), Komo (2006.) te dvije zbirke pjesama: Džo Frejzer i 49 pesama (1992.) i Džo Frejzer i 49 (+24) pesama (1996.). Dobitnik je brojnih nagrada: Nagrada „Biljana Jovanović" za Dnevnik druge zime, Nagrada KulturKontakt Austria za roman Komo, Nagrada Narodne biblioteke Srbije za Komo, Nagrada Gorki list, Nagrada „Stevan Sremac" te Prix des Lecteurs du Var, Toulon, Francuska, 2011. Živio je u Berlinu, Amsterdamu, Grčkoj i Budimpešti, a sada živi u Beogradu. Jedan je od najčitanijih srpskih pisaca, čije su knjige prevedene na engleski, njemački, francuski, švedski, španjolski, talijanski, albanski, ukrajinski, bugarski, slovenski i makedonski jezik. 

POVRATAK NA VRH STRANICE