Utorak
12.11.2019.

Previše svega




Extra_large_garbage-3259455_1280
A+ A-

Djelo Studija o edipovskim strastima egipatskoga pisca Jasera Abdela Latifa predstavlja nam priču o dvanaestogodišnjaku koji, dodavši je na Facebooku, započinje ljubavnu priču sa šest godina starijom djevojkom – Nurom. Sama razlika u godinama već na prvi pogled može odbiti čitatelje, a to je ujedno i jedan od razloga zbog kojeg mi se priča nije svidjela.

Veći se dio priče odvija za vrijeme šetnje glavnog lika uz dugačak zid koji ograđuje nekoliko fakulteta te maloljetnički zatvor. Za vrijeme šetnje razmišlja o Nuri, ali i granicama koje ima kao dvanaestogodišnjak, o svijetu odraslih, o ratu, itd. Čitajući, možemo primijetiti nekoliko kratkih epizoda koje pisac predstavlja kao asocijacije ili jednostavno sjećanja na neke događaje. Jedna je od takvih epizoda i priča o dječaku koji stoji pred zrcalom i trči u mjestu pretvarajući se da drži pušku i pjeva domoljubnu pjesmu. Možda zbog publike kojoj je tekst predstavljen (učenicima drugog razreda srednje škole), taj dio priče nije bio nimalo jasan. Nije shvatljivo je li to bilo njegovo prisjećanje, je li taj dječak bio on, je li pisac bio u ratu ili je to neko drugo dijete.

Slijedi kratak govor o otuđenju djece, pa o jeziku, zatim o dvorcima od pijeska koje je gradio zajedno s Nurom. Opet, nije razumljiv smisao niti povezanost ovog dijela teksta s tekstom u cjelini. Iz tog kratkog uvida u dječakove misli, vraćamo se natrag na šetnju oko fakulteta. Dječak dolazi do Poljoprivrednog fakulteta gdje nailazimo na dio u kojem on razgledava biljke i životinje na fakultetu. Nakon opisa koze  koja jede lišće (opet ne razumijemo je li metafora ili samo kratko odstupanje od teme), pisac odjednom uvodi novu priču o dadilji rečenicom: ''Jednom su on i njegov četiri godine mlađi brat imali dadilju.'' Kasnije saznajemo da je ta dadilja bila Nura. U toj priči doznajemo da je on, zajedno sa svojim mlađim bratom, uspio nagovoriti Nuru da spava sa njima u krevetu. Dolazimo do dijela koji se meni osobno nije svidio s obzirom da se radi o likovima koji imaju dvanaest i osamnaest godina. Naime, Nura je došla u krevet i s dječakom provela intimne trenutke. Sljedećeg je dana dječak bio pod dojmom protekle noći.

Pisac nas vraća u sadašnjost spominjući opet kozu: ''Koza se gegala lijevo-desno uz rub puta, polagano se krećući prema staji.'' U završnom dijelu teksta doznajemo da je: ''Njezino predivno, preplanulo i vitko tijelo bilo prva osjetilna opsesija koju je upoznao, dirao i mirisao.'' Zaključujemo da ono što je dječak osjećao prema Nuri nije bila ni ljubav, ni zaljubljenost nego čista fizička opsesija što smo mogli primijetiti i na početku jer je na njezinom Facebook profilu pregledavao sve njezine slike čak do školskih dana. Pred sam kraj nailazimo na nerazumljivo povezane rečenice o tome kako je Nura postala profesorica političke ekonomije, o breskvama i rečenici Muhamuda Derviša: ''…ništa ne ostaje nakon sudske presude, ni majčina kava ni kruh, ni zimski kaput ni Mongoli, ni hrastovi, samo ta slika.''

Priča završava rečenicom: ''Tko bi rekao da vječno dijete i besmrtni starac poput njega može više cijeniti mladenačku snagu od gorke ljepote.'' Breskve, sudska presuda, majčina kava i kruh, slika, vječno dijete, besmrtni starac… nerazumljiva povezanost i prenesena značenja za šesnaestogodišnjake.

Tekstom u cjelini nisam oduševljena. Možda je to zbog načina pisanja namijenjenog drugačijoj dobnoj skupini, no ni sama tema i odnosi među likovima koje možemo iščitati iz naslova (Studija o edipovskim strastima) nisu me se dojmili. Također, uopće mi se ne sviđa dječakova fizička opsesija Nurom. Ne dobivamo nikakve informacije o njihovom netjelesnom odnosu, osim da je on bio opčinjen njome i njenom inteligencijom. Kao pozitivno, navela bih neke zanimljive opise okoline kao npr. Nurinog fakulteta i okoliša kroz koji je dječak prolazio šetajući uza zid.

Unatoč većini negativnih strana ovog teksta, drago mi je da sam imala priliku pročitati djelo nekog nama ne toliko bliskog pisca i upoznati se s drugačijim stilom pisanja.

***

Tekst je nastao u sklopu projekta Čitaj, piši, snimaj, dijeli! koji je podržalo Ministarstvo kulture RH.

Studija o edipovskim strastima Jasera Abdela Latifa bit će objavljena u antologiji književnosti Egipta, koju udruga Kulturtreger objavljuje u sklopu Revije malih književnosti.

POVRATAK NA VRH STRANICE
Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu.