Tportal je objavio pobjednicu nagrade za najbolji hrvatski roman u 2024. godini! Osamnaesta tportalova nagrada dodijeljena je hrvatsko-crnogorskoj autorici Olji Knežević za roman Strada fortunata kojega je objavila nakladnička kuća Hena.com! Tako je odlučio stručni žiri u sastavu kroatistice Andree Milanko, redateljice Anice Tomić, pisca Roberta Perišića, psihologa i kolumnista tportala Borisa Jokića te prevoditeljice i pjesnikinje, ujedno predsjednice žirija Vande Mikšić, koji je ovaj roman odabrao od pet polufinalnih.
U obrazloženju nagrade istaknuto je sljedeće: „Olja Knežević napisala je roman o modernoj junakinji kojoj je, na razini priče, prihvatljiva tradicionalna uloga supruge i majke; njezin život staje u okvire romana ceste. Međutim statirati kao sporedni lik u tuđoj, muškoj i patrijarhalnoj priči postaje pretijesno i junakinja se otima romanu ceste ne bi li ispisala roman o umjetnici. Njezino pripovijedanje vješto balansira između epske širine obiteljske kronike i liričnosti autofikcije, odlikuje ga pluralnost perspektiva i glasova te brzo pomicanje među njima, premda ne napušta prvo lice iskazivanja. Zbog toga se pripovijest doima neposrednom, autentičnom i minimalno stiliziranom. Međutim to je samo privid.
U pozadini Knežević ruši i ponovno izgrađuje svjetove: tragajući za svojom stradom fortunatom, stvara ambivalentnu sliku ženskog identiteta prikazujući ga kao koloplet iznevjerenih očekivanja, iskrivljenih predodžaba i bolnih zabluda; s jedne strane, etničku okosnicu nagriza feministička emancipacija i potreba za samoaktualizacijom, dok je, s druge, regenerira žilavost odgoja, naslijeđen karakter i majčinski nagon za skrbi o djeci, koja za nju ni u jednom trenutku nisu tek prtljaga ili balast.
Autorica uvjerljivo portretira privilegiranu bjelkinju zapadnoeuropske srednje klase, no njezin tekst nije toliko slika koliko zrcalo u kući zrcala: dok jedan dio predmeta poslušno reflektira, druge dijelove beskompromisno distorzira u karikaturu, izazivajući u čitatelju gorkoslatko prepoznavanje, užitak i smijeh. Temi egzila pristupa jednako kompleksno, prepoznajući da klasni elitizam ne ukida doseljenički status, ali i da doseljenički mentalitet može uljuljkati u pasivnost i rigidnost. Ukratko, Strada fortunata vrlo je kompleksan i duhovit roman, šarmantno napisan, prividne lepršavosti i zavidna stila.“
Ovako je izdavačka kuća opisala roman: „Dijelom roman ceste, dijelom priča o silom prilika raseljenima iz tzv. tranzicijskih zemalja, najvećim dijelom tekst o stjecanju samosvojnosti žene neminovno sputane brakom s dominantnim mužem. Majka joj kaže da najteže je prvih dvadeset godina braka, prijateljice je pokušavaju utješiti kad se žali da živi po hotelskim sobama i ne mora čistiti, kuhati. Privremeno se skrase u Londonu, pa koliko god da je grad osvoji, bježat će, vratiti se i napokon shvatiti što doista želi, naći „svoje“ ljude i krenuti na vlastitu stradu fortunatu. Na tom putu okućit će se u Zagrebu, sama i svoja, zadovoljna jer postala je: čuvarkuća-vagabund. Na cesti sreće.“
Čestitamo autorici!
Izvor: tportal
Roman Ognjena Aksentijevića uspostavlja prostor za promišljanje o pitanju što od čovjeka ostaje kada izgubi temeljne oslonce poput prostora, pripadnosti i jezika, a preživljavanje postane jedini preostali oblik smisla.
U knjizi Dubravke Zima riječ je o pažljivo strukturiranom, ali nipošto krutom kretanju kroz različite kulturne, povijesne i društvene registre jedne naizgled samorazumljive radnje.
