foto: Jana Karpienko
Poljska nobelovka i jedna od najznačajnijih suvremenih europskih književnica, Olga Tokarczuk, pridružila se međunarodnom PEN-u kao nova potpredsjednica organizacije. Odluka je donesena tijekom kongresa PEN Internationala, održanog u Krakovu pod sloganom Freedom of Words – Words of the Free.
Međunarodni je PEN istaknuo kako im je iznimna čast pozdraviti Tocarczuk u novoj ulozi. Istaknuli su njezinu „moćnu pripovjednu imaginaciju“ i „angažiranost“ koji su pokazali da književnost ima moć nadilaženja svih granica. Predsjednik PEN-a Burhan Sönmez naveo je „u vremenu kada se literatura mora suprotstaviti ratu, klimatskoj krizi, cenzuri i dezinformacijama, njezina prisutnost jača našu misiju obrane slobode izražavanja i stvaranja pravednijeg svijeta“.
Tokarczuk se pridružuje uglednom krugu potpredsjednika i potpredsjednica, među kojima su nobelovci Svetlana Aleksijevič, J. M. Coetzee i Orhan Pamuk, kao i Margaret Atwood, Elena Poniatowska i drugi.
Dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2018. godine, Tokarczuk je u svjetskoj književnosti prepoznata po djelima poput Bjeguni, Knjige Jakubove i Tjeraj svoj plug preko mrtvačkih kostiju. Nobelov komitet tada je istaknuo njezinu “narativnu imaginaciju koja s enciklopedijskom strašću predstavlja prekoračivanje granica kao oblik života”.
U svom govoru u Krakovu, Tokarczuk je posebnu pažnju posvetila Ukrajini, naglašavajući kako je književnost ondje dobila novu, gotovo egzistencijalnu ulogu. Istaknula je kako se usprkos ratu ukrajinsko tržište knjiga vratilo se na razinu na kojoj je bilo prije rata, te da će je možda čak i nadmašiti. „Situacija u Ukrajini dokazuje društvenu ulogu čitanja u vremenu rata, krize, nesigurnosti i straha“, navela je.
Prema njezinim riječima, u trenucima kada je život ugrožen, književnost se vraća svojim temeljima: ona postaje sredstvo duboke komunikacije, način da se pronađe oslonac i smisao, ali i da se oslobodi od traume i sveprisutnog straha. Tokarczuk je istaknula i važnost okupljanja oko knjiga: “ Prema načelu kojeg se pridržavamo, svaki književni susret je više od pukog susreta između autora i čitatelja; to je i mjesto gdje se međusobno susreću članovi publike“, također ističući kako su književni događaji u Ukrajini posjećeni i puni energije, možda i više nego prije.
Ipak, upozorila je da međunarodni autori sve rjeđe putuju u ratom pogođenu zemlju, što Ukrajincima, piscima, čitateljima i kulturnim organizatorima, predstavlja bolno iskustvo. Zbog toga je uputila apel književnoj zajednici diljem svijeta: “Svaki posjet stranog pisca posebno se cijeni i slavi. On je dio borbe za povratak normalnosti, te dokaz solidarnosti i podrške; može postati učinkovito oružje protiv propagande, laži i pokušaja ruskog agresora da iskorijeni kulturu.“
Zaključila je riječima da pisci imaju moralnu obavezu biti uz ljude koji, unatoč sirenama i stalnom strahu, i dalje nalaze utočište u knjigama.
Njezin govor u cijelosti možete pročitati na poveznici.
