Nedavno nagrađivane slovenske knjige

Ovogodišnja (bogata) sezona književnih nagrada uskoro se približava kraju. Romanu Strada fortunata Olje Knežević dodijeljena je tportalova nagrada, Robertu Međurečanu otišla je nagrada Gjalski, Luca Kozina ovjenčana je nagradom Edo Budiša, Josip Mlakić nagradom Fran Galović, Luiza Bouharaoua, Alojz Majetić i Mirna Šitum dobili su nagrada Večernjega lista za najbolju kratku priču Ranko Marinković, a nagradu Drago Gervais za neobjavljeno književno djelo dobio je Marko Pogačar, a za objavljeno književno djelo na nekom od idioma čakavskoga narječja Jurjica Vesna Gržalja dok je Alen Živković dobio nagradu Prozak za zbirku priča Stol za jednoga.

Što se tiče pjesničkih nagrada, Tonko Maroević dodijeljen je Gordani Benić, Predrag Matvejević Srđanu Gagiću, Dorotea Šušak dobila je nagradu Stjepan Gulin, kao i Gorana za mlade pjesnike, a Katarina Bošnjak Na vrh jezika za zbirku pjesama Kad porastem ubiću Kaću. I to su samo od nekih nagrađivanih knjiga u domaćem kontekstu.

Bogata književna sezona odvila se i u Sloveniji. Izvještavali smo o proglašenju najboljeg slovenskog romana, odnosno nagradi Kresnik koja je pripala spisateljici Ani Schnabl za roman September, o nagradi Kritiško sito koja je dodijeljena Ani Svetel, o Veronikinoj nagradi koju je dobila Natalija Milovanović za pjesničku zbirku Tuja mehkoba. U međuvremenu su, sa završetkom slovenskog književnog sajma, u susjedstvu dodijeljene nove književne nagrade, pa mi donosimo kratak pregled nedavno nagrađivanih slovenskih autora_ica.

Za početak bismo istaknuli nagradu Maruša Krese koja se dodjeljuje za najbolju kratku prozu objavljenu u prethodnoj godini, a nosi ime po Maruši Krese (1947–2013), pjesnikinji, spisateljici i novinarki čije je stvaralaštvo obilježilo suvremenu slovensku književnost. Navedena nagrada je otišla u ruke Ane Svetel koja je ujedno i ovogodišnja dobitnica Kritiškog sita. Nagradu joj je donijela zbirka Steklene stene (Beletrina, 2024) sastavljena od pet stilistički dotjeranih i pažljivo strukturiranih priča. Žiri je posebno istaknuo autoričinu izoštrenu senzibilnost te sposobnost razotkrivanja skrivenih slojeva svakodnevice suvremenog čovjeka, rastrganog između ambicija, društvenih očekivanja i krhkih intimnih odnosa.

Priče u zbirci dotiču se aktualnih tema. Među njima su odnosi moći, tjelesnost, majčinstvo, toksičnost akademskog okruženja i imperativ uspjeha. Kroz ta pitanja Svetel otvara i dublje preokupacije istinom, ranjivošću i samopredodžbom u vremenu u kojem društvene norme zahtijevaju gotovo pa besprijekornost. Žiri je naglasio da autorica te fenomene prikazuje bez ideološke pristranosti i moraliziranja, s mnogo osjećaja za složenost ljudskog iskustva. Svetel se tako još jednom potvrđuje se kao jedna od najznačajnijih autorica svoje generacije. 

Zatim, prelazimo na nagradu Mira koju je osnovao Ženski odbor Slovenskog PEN centra kako bi ukazao na rodnu neravnopravnost u dodjeli književnih priznanja, gdje muškarci dominiraju, a postignuća žena ostaju zanemarena. Odlukom žirija, kojim je predsjedala Helena Kraljič, nagradu su ravnopravno podijelile dvije istaknute autorice: prevoditeljica i kritičarka Tanja Petrič te filozofkinja, spisateljica i pjesnikinja Marija Švajncer.

Tanja Petrič već gotovo dvadeset godina oblikuje slovenski književni prostor kao prevoditeljica s njemačkog, urednica, istraživačica i producentica. Žiri je istaknuo njezin doprinos kulturnom dijalogu, etičkoj osjetljivosti te jačanju vidljivosti prevoditeljske struke, posebno kroz zagovaranje pravednih radnih uvjeta i osvještavanje izazova umjetne inteligencije u području autorskih prava. Petrič, poznata po vizionarskom djelovanju i snažnom osjećaju za zajednicu, po mišljenju žirija utjelovljuje vrijednosti nagrade Mira.

Marija Švajncer nagrađena je zbog bogatog i raznovrsnog opusa koji uključuje filozofske knjige, pjesničke zbirke, romane i dramske tekstove. Njezino stvaralaštvo odlikuje se tankoćutnim istraživanjem samoće, ljudske ranjivosti i potrage za bliskošću, uz poseban fokus na različite ženske perspektive. Žiri je pohvalio njezinu sposobnost da spaja duboke životne uvide s kritičkim pogledom te da kroz literarni rad potiče integritet i slobodu izraza.

Te za kraj, važnu nagradu 41. Slovenskog književnog sajma osvojila je knjiga Pozabi vse, kar veš o spominu Nika Škrleca u izdanju Miš založbe. Čitatelji i posjetitelji sajma izabrali su ovaj popularno-znanstveni priručnik kao najbolju knjigu godine, a žiri je u obrazloženju naglasio da je riječ o djelu koje na jasan i zabavan način približava mehanizme pamćenja. Škrlec ne nudi samo praktične tehnike poboljšanja memorije, već čitatelja vodi i u pozadinu procesa, što je spomen, kako funkcionira i kako ga svatko može trenirati. Komisija je pohvalila spoj korisnih metoda i duhovitih anegdota koji knjigu čine privlačnom širokom krugu čitatelja, od učenika do umirovljenika.

Izvori: RTV SLO - O nagradi Maruša Krese, o nagradi Mira, o nagradi 41. Slovenskog književnog sajma