Književna 2025.

Svega nas nekoliko dana dijeli od kraja 2025. godine, zbog čega smo odlučili sažeti i prisjetiti se književnih događanja koja su obilježila ovu godinu na izmaku. Bila je to zaista burna godina koju su, kao i prethodne, obilježile vijesti o Palestini, umjetnoj inteligenciji te sve snažnijoj cenzuri. A godinu su dakako obilježile i veselije stvari – brojne književne nagrade, novopronađeni manuskripti i 250. godišnjica rođenja Jane Austen!

I ove godine na izmaku potresale su nas vijesti vezane uz Gazu. Krajem siječnja uništena je javna knjižnica Edward Said, prva knjižnica na engleskom jeziku u Gazi, osnovana je 2017. godine kao prostor obrazovanja, kulture i zajedništva, a početak veljače u Gazi obilježile su racije na palestinske knjižnice. Pod pritiskom se našao Frankfurtski sajam knjiga zbog „kontinuirane suradnje sajma s njemačkim državnim i korporativnim partnerima povezanim s izraelskim vojnim djelovanjem u Gazi", dok je kolektiv Izdavači za Palestinu, oštro osudio šutnju Sajma dječje knjige u Bologni o masakru djece u Gazi. Uz to, akademski časopis Journal of Architectural Education (JAE) otkazao je svoje planirano jesensko izdanje za 2025., koje je bilo posvećeno temi Palestine, a Sally Rooney javno je podržala Palestine Action unatoč mogućim posljedicama.

Kao i prethodnih godina, i ove su nas pratile izuzetno pesimistične vijesti o umjetnoj inteligenciji. Prvo je Društvo hrvatskih književnika objavilo Deklaraciju o umjetnoj inteligenciji, a dočekale su nas i bizarne vijesti o oživljavanju Agathe Christie upravo uz pomoć umjetne inteligencije, dok je Audible najavio korištenje umjetne inteligencije za naraciju audioknjiga, i time, logično, izazvao očekivane burne reakcije autora i glumaca.

Saznali smo da Hrvati baš i ne čitaju, barem sudeći po anketama. Doduše, istraživanje je otkrilo da se razina čitanosti stabilizirala – 37% građana pročitalo je barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana. Također smo izvještavali o sve snažnijoj cenzuri koja je obuhvatila Ameriku. Iznenadila nas je vijest o tome da je osnovana izdavačka kuća koja će objavljivati isključivo djela muških autora, a uplašila nas je vijest o Z književnosti, žanru koji spaja elemente militarizma, mita i hiper-nacionalizma u priče koje slave rat i idealiziraju obnovljeno rusko carstvo.

Oprostili smo se i od brojnih književnih velikana. U veljači su nas napustili Teofil Pančić i Petar Gudelj, u ožujku norveški književnik Dag Solstad te Mario Suško. U travnju su nas napustili dobitnik Nobelove nagrade za književnost, Mario Vargas Llosa te Filip David. U srpnju smo se oprostili od Renata Baretića, a u rujnu od Milivoja Solara.

Iz Slovenije su nas dočekale vijesti o navodnim internetskim napadima na slovenske spisateljice putem platforme Goodreads, te o ukidanju potpore Cankarjevoj nagradi, dok su nas s druge strane dočekale i sretnije vijesti o tome da je u ljubljanskoj četvrti otvoren je prvi park u Sloveniji nazvan po istospolnom paru – pjesnikinji Adi Škerl i njezinoj dugogodišnjoj partnerici, prevoditeljici Sonji Plaskan.

I odavde nastavljamo sa sretnijim vijestima koje su obilježile 2025.!

Ovu ćemo godinu svakako pamtiti kao godinu Jane Austen koja je napunila 250 godina! Obljetnica rođenja bila je obilježena nizom novih adaptacija i kulturnim događanjima. Prikazana je četverodijelna povijesna serija Miss Austen, koja istražuje život Cassandre Austen, Janeine sestre, te razloge zbog kojih je spalila Janeina osobna pisma nakon njezine smrti. Uz to, Netflix je najavio novu adaptaciju Ponosa i predrasuda, koju adaptira spisateljica Dolly Alderton, poznata po suvremenim ljubavnim kronikama.

Ove su godine otkriveni i brojni manuskripti! Prvo, rijetka kolekcija originalnih pisama i crteža koje su razmjenjivali autor Winnieja Pooha AA Milne, ilustrator EH Shepard i izdavač Frederick Muller koja je otkrivena u vrećici u potkrovlju, a koji su otišli na dražbu.

Otkriveno je osam do tada nepoznatih priča Harper Lee koje će biti objavljene u zbirci pod naslovom The Land of Sweet Forever. Otkriveni su i rukopisi Marcela Prousta te nova djela Virginie Woolf, kao i Jacka Kerouaca.

2025. obilježili su neočekivani Penguinov bestseller: Svetonijeva knjiga O životu cezara koju je s latinskog na engleski jezik preveo Tom Holland, a koja se našla na ljestvici tvrdoukoričenih publicističkih bestselera Sunday Timesa te brojne spekulacije o novoj adaptaciji Orkanskih visova, a pojavila se i zanimljiva poveznica nogometa i poezije.

Razveselila nas je i vijest da je U Sjevernoj Makedoniji osnovana nagrada Olivera Nikolova za najbolji roman za djecu i mlade, te da je stih Lidije Dimkovske bio je moto Tradukija na sajmu knjiga u Leipzigu.

A što se tiče književnih nagrada, godinu smo započeli s objavom pobjednika NIN-ove nagrade koju je odnio Marinko Arsić Ivkov za roman NGDL, saznali smo da su Luiza Bouharaoua, Alojz Majetić i Mirna Šitum dobitnici Nagrada Večernjega lista za najbolju kratku priču Ranko Marinković, Marija Andrijašević dobitnica je nagrade Ivan Goran Kovačić, dok je Goran za mlade pjesnike otišao Dorotei Šušak. Alen Živković dobio nagradu Prozak za zbirku priča Stol za jednoga, a Katarina Bošnjak Na vrh jezika za zbirku pjesama Kad porastem ubiću Kaću. Luca Kozina dobila je nagradu Edo Budiša, a Olja Knežević tportalovu. Robert Međurečan dobitnik je Nagrade Gjalski, a Jurica Pavičić Meše Selimovića. 

Naši su autori dobili i međunarodne nagrade! Damir Karakaš dobio je nagradu PEN Translates. Haiku rad hrvatskog književnika Gorana Gatalice nagrađen je prvom nagradom John Bird Dreaming Award, a Ivana Bodrožić dobitnica je EBRD Literature Prize.

Nagradu za najbolji makedonski roman godine dobila je autorica Kalina Maleska za djelo Svet što go izbrav (Svijet kojeg sam izabrala), a nagradu za najbolji slovenski roman Ana Schnabl s djelom September (Rujan).

Roman James Percivala Everetta nagrađen je Pulitzerovom nagradom, David Szalay dobio je Bookerovu nagradu, a László Krasznahorkai dobio je Nobela.

Booksina antologija QUEER BALKAN koju je Booksa objavila u sklopu Revije malih književnosti: QUEER BALKAN proglašena je jednom od najljepše oblikovanih knjiga iz 2024. Za dizajn antologije zaslužan je Zoran Đukić, a uredile su je Ivana Dražić i Lara Mitraković. Mi ćemo ovu godinu, osim toga, svakako pamtiti i po Reviji posvećenoj romskoj književnosti, po proglašenju regionalnog izbora Štefica Cvek, te nedavno objavljenoj knjizi Jutro donosi kraj, koja sadrži izbor kolumni Espija Tomičića objavljivanih na portalu Booksa.hr.

Završavamo s nadom da nam iduća godina bude bolja i čitanija!