Nove vijest Besplatnih elektroničkih knjiga (BEK-a) obradovat će sve ljubitelje književnih klasika! Naime, njihova stranica od sada je obogaćena i Joyceovim klasikom, zbirkom priča Dablinci s prijevodom Kristine Vlašić, pod uredničkom paskom Gorana Čolakhodžića. Prvi i jedini cjeloviti prijevod ovog klasika na hrvatski datira još iz 1965. kada je nakladnička kuća Zora objavila prijevod Mirjane Buljan.
Dablinci (eng. Dubliners) zbirka je pripovijedaka irskog pisca Jamesa Joycea, prvi put objavljena 1914. godine. Riječ je o jednoj od njegovih najpoznatijih i najpristupačnijih knjiga, koja realistično i često melankolično prikazuje svakodnevni život stanovnika Dublina na početku 20. stoljeća. Zbirka se sastoji od 15 pripovijedaka koje zajedno tvore kroniku dablinskog života obilježenog društvenim, političkim i vjerskim ograničenjima toga doba.
Pripovijetke su tematski povezane motivom paralize – emocionalne, duhovne i društvene. Likovi koje Joyce prikazuje često su suočeni s monotonijom i neostvarenim željama, a njihove životne priče rijetko završavaju sretnim ishodima. No, upravo u tim tjeskobnim, svakodnevnim situacijama Joyce postiže veliku umjetničku vrijednost svojeg pisma, naglašavajući pritom pojedinosti koje simbolično oslikavaju irsku stvarnost.
Zbirka je podijeljena prema dobi protagonista: prve priče govore o djetinjstvu, srednje o mladosti, a zadnje o zrelosti i starosti. Neke od najpoznatijih priča uključuju Arabiju, Eveline, Oblačak i Mrtve. Potonja, posljednja priča u zbirci, često se smatra remek-djelom kratke proze. U njoj Joyce istražuje teme identiteta, prošlosti i gubitka na primjeru lika Gabriela Conroya koji doživljava unutarnje prosvjetljenje nakon saznanja o minuloj ljubavi svoje supruge.
Joyceov stil u Dablincima združuje preciznost realizma s poetičnošću simbolizma. Pažljivo odabranim detaljima i unutarnjim monolozima autor stvara bogat svijet pun suptilnih značenja. Iako neke priče izgledaju jednostavno, može ih se tumačiti slojevito, pri čemu je često naglašena njihova društvena kritičnost i traganje za identitetom u okruženju obilježenom kolonijalnim pritiscima i konzervativnim društvenim normama.
Prvotna objava zbirke bila je problematična jer su izdavači smatrali njezin sadržaj kontroverznim. Joyce se suočio s cenzurom zbog prikaza seksualnosti, siromaštva i religijskih pitanja. Međutim, nakon objave, zbirci je postupno priznata velika vrijednost i danas se smatra ključnim djelom modernističke književnosti.
Dablinci su nadahnuli mnoge autore i umjetnike, a priče su kasnije adaptirane u kazališne predstave i filmove, pri čemu se posebno ističe filmska verzija priče „Mrtvi“ iz 1987. godine, koju je režirao John Huston.
Dablince možete pronaći na poveznici.
