Projekt Besplatne elektroničke knjige [BEK] ovih dana sumira prethodnu godinu, koja je završila u gorko-slatkom tonu: više od milijun čitatelja, 200 autora/ica i 400 naslova, i odbijenica za Zaklade Kultura nova.
Tijekom 2024. godine premašen broj od tri milijuna čitatelja besplatnih e-knjiga, a onda i milijun čitanja domaće proze, tijekom travnja 2025. godine zabilježeno je milijunto čitanje domaćih pjesničkih naslova, a do kraja prošle godine je premašen broj od 200 objavljenih domaćih autorica i autora, kao i 400 objavljenih besplatnih naslova. No projekt je ipak ostao zakinut za potporu Zaklade Kultura nova, koja je odbila dodijeliti potporu za projekt BEK u okviru Programa podrške 2025.
Priopćenje i reakciju BEK-a u nastavku prenosimo u cijelosti.
Osim nevjerojatne činjenice da je projekt bio 1,34 boda ispod praga financiranja, a samo na ocjeni razrađenosti i provedivosti plana aktivnosti je izgubio dva boda – iako je riječ o projektu koji DPKM provodi 25 godina, što je valjda dovoljno dugo razdoblje da savladamo neke osnove, kao što je procjena onoga što je izvedivo u godišnjem planu aktivnosti. Odbijenici je sigurno doprinijelo i to što Zaklada u Povjerenstvo za ocjenu prijava nije uključilo nijednu književnicu ili književnika, pa su književno-nakladnički projekt opet ocjenjivali, primjerice, kazališni redatelji i kustosi – i jednih i drugih je u Povjerenstvu po troje!
Iz BEK-a nastavljaju: uopće ne osporavamo njihovu stručnost u vlastitom području djelovanja, ali žalosno je da zahvaljujući Zakladinoj nesposobnosti ti ljudi na kraju moraju – treba li uopće reći: nestručno – ocjenjivati prijavu projekta BEK. Ovu nestručnost ćemo ilustrirati samo jednim detaljem iz odbijenice, u kojoj stoji: „Organizacija ističe da su sva izdanja zaštićena autorskim pravima i ‘legalno’ dostupna te da je autorima osigurana naknada za čitateljski pristup, što bi trebala biti uobičajena praksa u zakonski reguliranim izdavačkim djelatnostima, a ne posebna kvaliteta ovog programa.“ Međutim, u prijavnici stoji sljedeća rečenica: „Projekt BEK više od 24 godine distribuira probrane naslove suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući čitateljima trenutan, legalan i besplatan pristup književnim djelima zaštićenim autorskim pravima te, istodobno, naknadu autoricama i autorima za čitateljski pristup njihovim književnim djelima u digitalnom okruženju.“ Dakle, u odbijenici je izostavljen ključni element — „besplatan pristup“ — što u potpunosti mijenja značenje rečenice. U hrvatskom i europskom nakladništvu ne postoji uobičajena praksa da se djelima suvremenih autora omogući besplatan pristup uz istodobnu isplatu autorske naknade. Upravo ta kombinacija čini BEK jedinstvenim kulturnim modelom. Selektivnim izostavljanjem ključnog dijela rečenice Povjerenstvo je iskrivilo sadržaj prijave, što predstavlja logičnu posljedicu nestručnosti članova Povjerenstva. Iako smo Upravnom odboru Zaklade u pisanom obliku skrenuli pozornost na cijeli niz propusta u radu članova Povjerenstva, UO je odgovorio bezličnim birokratskim dopisom iz kojeg je razvidno da nisu ni pročitali prigovor, jer bi inače mogli naprosto navesti koji su to domaći nakladnici što čitateljima besplatno nude po 300-injak naslova suvremenih domaćih autora, čime bi jasno pokazali neutemeljnost našeg prigovora, odnosno, potvrdili da su kazališni redatelji i kustosi bili u pravu kad su zaključili: projekt BEK ne radi ništa drugo što već ne rade i drugi domaći nakladnici.
Da je Zaklada Kultura nova stvorila idealne uvjete za neravnopravan tretman književno-nakladničkih projekata time što u rad Povjerenstva nije uključila i književnice i književnike možda još bolje ilustrira činjenica da je u kategoriji u kojoj je sudjelovao projekt BEK (a2) dodijeljeno 46 potpora u ukupnom iznosu od 721.020 EUR, od čega je samo jedan književni program (Goranovo proljeće) dobio potporu u iznosu od 14.360 EUR – dakle Zaklada Kultura nova je književnim programima u kategoriji a2 dodijelila tek 2 posto od ukupnih sredstava.
U okviru projekta BEK tijekom 2025. godine objavljeno je 30 novih naslova, tako da je trenutno na mrežnim stranicama projekta od objavljenih 414 dostupno 368 naslova. Naslovi su objavljeni uz financijsku podršku Grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Zaklade „Kultura nova“.
Prema podacima servisa Awstats, Matomo i Google Analytics, mrežne stranice projekta tijekom 2025. zabilježile su 215.806 korisnika koji su online čitali 202.472 e-knjige te na svoje uređaje preuzeli još njih 83.226, što znači da su korisnici projekta u 2025. ukupno čitali i/ili preuzeli 285.698 e-knjiga. Drugim riječima, u prosjeku je svakodnevno 590 korisnika online čitalo 554 te preuzimalo na svoje uređaje 228 besplatnih e-knjiga. Zagrepčani su i dalje daleko najbrojnija skupina korisnika projekta, čak 39 posto, odnosno više od 80 tisuća.
Svakako vrijedi istaknuti činjenicu da su na prva tri mjesta najčitanijih naslova prošle godine zasjeli novoobjavljeni naslovi, s tim da su prvi i drugi pjesnički, a tek na trećem mjestu je prozni naslov: najčitaniji naslov je elektronički „original“ – izabrane pjesme Voje Šindolića, kojim je obuhvaćeno točno pola stoljeća autorova rada, s više od sedam tisuća čitatelja, naslovljene Tiranija svakodnevice, dok iza njega slijedi reizdanje kultne pjesničke zbirke Tanja Franje Nagulova, s više od šest tisuća čitatelja. Na trećem mjestu je reizdanje romana Bidon Nataše Skazlić, čiji se prijevod na engleski očekuje tijekom ove godine, a koji je čitan više od pet i pol tisuća puta. Od novih naslov koji su godinu završili u deset najčitanijih svakako valja izdvojiti pjesničke zbirke Zablaće Stipe Grgasa, Mutno Branka Maleša te Brojanje pogrešaka Lare Mitraković, koje su sve čitane oko pet tisuća puta.
Kao i prethodnih 25 godina, projekt BEK nastavlja s objavljivanjem probranih naslova suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući legalan i besplatan pristup djelima zaštićenim autorskim pravima.
U ožujku je objavljen „ženski pjesnički blok“ sa sedam novih naslova: Može i kaktus, samo neka bode Asje Bakić, Autobus za Trnavu Sanje Baković, Središnji god Marije Dejanović, nagrađenu „Zdravkom Pucakom“, Brojanje grešaka Lare Mitraković, također nagrađenu „Zdravkom Pucakom“, Sutra ćemo praviti anđele u padu Maje Ručević, Suho mjesto Vide Sever, nagrađenu „Goranom za mlade pjesnike“, te Kraćenje razlomaka Marije Skočibušić, za koju je autorica dobila nagradu „Na vrh jezika“.
U travnju je objavljen „muški pjesnički blok“ sa sedam novih naslova: Zablaće Stipe Grgasa, zbirku koja je bila u finalu nagrade Kamov, Malešne Miroslava Kirina, Kora Ivana Kunštića, Mutno Branka Maleša, Tanja Franje Nagulova, koja je nagrađena Kvirinom za autore do 35 godina starosti, Tiranija svakodnevice Voje Šindolića te Unutarnji neprijatelj Damira Šodana.
U lipnju je objavljen novi prijevod klasika Jamesa Joycea – zbirke priča Dablinci – koji potpisuje Kristina Vlašić, pod uredničkom paskom Gorana Čolakhodžića. Prvi i jedini cjeloviti prijevod ovog klasika na hrvatski datira još iz 1965. kada je nakladnička kuća Zora objavila prijevod Mirjane Buljan.
U srpnju je objavljen prijevod filozofskog klasika Marka Aurelija Meditacije, koji potpisuje Petar Vujačić. Ovaj prijevodni naslov ujedno je bio i 400. objavljeni naslov u okviru projekta BEK.
U kolovozu je objavljen „ženski prozno-esejistički blok“ sa sedam naslova: zbirke kratkih priča Cyber ZOO Sonje Gašperov, nagrađenu Prozakom, Gospođa Andree Grgić, Sinestezije Dunje Matić i Ne naginji se unutra Suzane Matić, zbirke eseja Strateg Lane Derkač i Veće od kuće Dorte Jagić, za koju je autorica dobila Nagradu Višnja Machiedo, te roman Bidon Nataše Skazlić, koji je predstavljao Hrvatsku na European First Novel Festivalu.
U listopadu je objavljen „muški prozno-esejistički blok“ sa sedam naslova suvremenih hrvatskih pisaca: zbirke kratkih priča S pogrebnom povorkom nizbrdo Nebojše Lujanovića, Nebo u kaljuži Svena Popovića, koju je prošle godine u engleskom prijevodu objavila američka nakladnička kuća Dalkey Archive Press pod naslovom Last Night, i Društvene igre Andrije Škare, zbirke eseja Romantika je roba iz uvoza Darija Grgića i Atlas glasova Marka Pogačara, za koju je autor dobio Nagradu „Zvane Črnja“, te romane Oslobađanje Gordana Nuhanovića i Karte, molim! Marka Dejanovića, nagrađen Kamovim.
Od novih sadržaja, svakako valja istaknuti da je projekt BEK izdavački program prošle godine promovirao nizom kratkih intervjua prikladno naslovljenima Petšest pitanja za…. Intervjui su prvo bili objavljeni upravo na portalu Booksa.hr, zatim i na mrežnim stranicama projekta BEK, u novoj rubrici „Intervjui“.
Osim toga, prošle godine BEK je počeo dodjeljivati značku „Urednikov izbor“. Naime, za svaku zbirku urednik izabire pet pjesama, eseja ili priča, i taj izbor je posebno označen u sadržaju online e-knjige. Sve takve preporuke su okupljene i trajno dostupne u novoj rubrici, prikladno nazvanoj „Preporuke“. Osim što će to postati stalna praksa za nove naslove, značku „Urednikov izbor“ će retrogradno dodijeliti i svim već objavljenim zbirkama (pjesama, eseja ili priča).
Iz BEK-a zaključuju: "Smatramo da će ta rubrika biti još jedan praktičan alat (osim intervjua, uredničkih bilješki i ulomaka iz kritika i obrazloženja nagrada) za čitatelje koji nastoje među novim/nepoznatim naslovima odabrati onaj koji najviše odgovara njihovim čitateljskim preferencijama, omogućujući im da optimalno iskoriste svoje, često vrlo ograničeno, slobodno vrijeme."
Treća knjiga Andraža Rožmana, autora iz Slovenije, dokumentarni je roman koji tematizira brisanje ljudi iz registra prebivališta u Sloveniji. O toj i brojnim drugim temama s njim je razgovatala Snježana Vračar Mihelač.
Povodom e-izdanja zbirke "S pogrebnom povorkom nizbrdo" na portalu Besplatne elektroničke knjige s Nebojšom Lujanovićem je razgovarao Tihomir Dunđerović.
