Dobitnici nagrade Drago Gervais

Žiri Književne nagrade Drago Gervais 2025. u sastavu Boris Perić, Ivica Prtenjača, Vlado Simcich, Milorad Stojević i Dora Šustić nagradu za neobjavljeno književno djelo dodijelio je Marku Pogačaru za Esej o noći, dok je nagradu u kategoriji objavljenog književnog djela na nekom od idioma čakavskoga narječja dobila Jurjica Vesna Gržalja za zbirku poezije San od sanj.

Na ovogodišnji je natječaj pristiglo 50 rukopisa za najbolje neobjavljeno književno djelo te 11 prijedloga tiskanih knjiga za nagradu za najbolje objavljeno književno djelo na nekome od idioma čakavskog narječja, objavljeno u protekle dvije godine.

Prenosimo i komentar obrazloženja nagrađenih djela: 

„Iako svoju rodnu odrednicu naoko nosi već u naslovu, Esej o noći Marka Pogačara teško je bez ostatka strpati u neku od ladica kojima bi, bar u svojem školskom pristupu, trebala baratati suhoparna književna analiza. Eseju on uvelike duguje okvir i strukturu (ili, kako Ludwig Wittgenstein reče, oblik i smisao) i tu svakako valja pohvaliti autorovo nastojanje da tu danas već prilično zanemarenu literarnu formu održi na životu, štoviše, da vješto iskoristi sve mogućnosti koje mu ona pruža i kreira svoj tekst kao čitanja vrijedno književno djelo razigrane ozbiljnosti i suverena vrludanja svim putovima, puteljcima i stranputicama što ih zadaju tema i „žanr“. A da se to postigne potrebna je isto tako suverena pripovjedačka strategija, koja će nit teksta, a time i pozornost čitaoca, uza sve izlete u vlastita i tuđa razmišljanja sigurno vratiti izvornoj zamisli. Esej je, mogli bismo reći, pripovjedna forma srodna prozi (nikako puka podvrsta) u njezinim zahtjevnijim oblicima, a opet, tkivu Eseja o noći nikako ne možemo poreći naglašenu poetičnost koja mnoge rečenice pretvara u stihove, kadre da svoj smisao opravdaju i u lirskoj formi. Jer Esej o noći – smije li se u njegovu kontekstu uopće reći „bjelodano“? – nije samo „kulturna povijest noći“ kao takve - što bi se s pravom moglo pomisliti s obzirom na brojnost različitih pristupa temi, bogato ilustriranih i pomno izabranim citatima iz umogleđa drugih autora – nego i naglašeno autorska refleksija, da ne kažemo intimna „noćna“ ispovijest, čija zgodimična autobiografičnost, međutim, vješto izbjegava glibove stereotipne autobiografije. […]“

„Zbirka Jurjice Vesne Gržalja (1941.) San od sanj izražajno je usredotočenog stiha pisana tijekom više godišnjih doba i razdoblja života. Pjesme su to o gubicima, nepovratnosti vremena, ali i ljepote koju je život nosio, a autorica ih je post zabilježila u vinjetama uspomena, kovitlacima nepredvidljivosti koji su pokretali cijeli aparat promišljanja o susretima i rastancima. Dakako, to su teme oduvijek poznate u tradiciji svjetske poezije i književnosti. No, ovdje je riječ o čakavskoj književnosti, onoj koja polako odumire i ostaje tek u simboličnim tragovima među govornicima, najčešće, starije dobi. Uzročnike tomu nije potrebno dugo tražiti – migracije velikog broja stanovništva iz drugih krajeva ne samo Hrvatske, nego i regije, donijeli su određenu ireverzibilnu neuravnoteženost među govornicima čakavskog narječja i nužnu prilagodbu prema standardnom jeziku. Stoga ne treba čuditi što je ova zbirka upravo onaj pisani spomenik jeziku koji se želi sačuvati od potpunog zaborava i nestanka. […]“

Prosudbeno povjerenstvo također je odlučilo posebno pohvaliti prozne rukopise Zar opet tata Ružice Gašperov, Plavokrug Eme Brkljača, Gouldova stolica Marte Glawatzky Novosel i Trešnja Mislava Živkovića te rukopis poezije Zmišane štajuna Marine Valković.

Podsjetimo, Književnu nagradu Drago Gervais utemeljio je Grad Rijeka 1961. godine, a glavni joj je cilj poticanje književnog stvaralaštva.

Nagrada se dodjeljuje za najbolje neobjavljeno književno djelo (roman, zbirku poezije, zbirku novela, dramu i drugo) i za najbolje objavljeno književno djelo na nekom od idioma čakavskog narječja hrvatskog jezika koje je objavljeno u dvije kalendarske godine koje prethode godini raspisivanja Javnog natječaja.

Izvor: Rijeka.hr