Čitaju li Hrvati?

Agencija Karika koja nedostaje povodom Noći knjige provela je istraživanje o čitateljskim navikama u Hrvatskoj. Ono je otkrilo da se razina čitanosti stabilizirala, 37% građana pročitalo je barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana, što je gotovo identično prošlogodišnjem rezultatu. Čitatelji najčešće pročitaju dvije knjige godišnje.

Knjige češće čitaju žene, visokoobrazovane osobe, oni s višim prihodima i stanovnici Istre. Knjige se najčešće čitaju posudbom u knjižnici (45%) ili kupovinom (42%). Žene, najmlađi i najstariji češće posuđuju knjige, dok osobe u dobi od 26 do 35 godina i oni s višim primanjima češće kupuju. Čitanost knjiga dobivenih na poklon je u porastu, dok je posudba od prijatelja zabilježila pad.

Beletristika ostaje najčitanija vrsta literature, iako je istraživanje pokazalo da interes za nju stagnira. U porastu je čitanost publicistike (s 27% u 2020. na 37% u 2025.), dok interes za stručne knjige i priručnike opada. Beletristiku više čitaju žene i osobe srednje dobi, dok su muškarci i stariji više usmjereni na publicistiku.

Samo 22% građana kupilo je knjigu u zadnja tri mjeseca, što potvrđuje višegodišnju stagnaciju kupovine. Knjige najčešće kupuju visokoobrazovane osobe u dobi od 36 do 45 godina s višim primanjima, najčešće beletristiku, dječje i stručne knjige. Iako beletristika bilježi stagnaciju u čitanosti, njezina kupovina je u porastu, dok je kod publicistike suprotna situacija.

Kupovina u knjižarama ponovno raste (55%), najviše među visokoobrazovanima i stanovnicima Zagreba. Online kupovina se ne mijenja već četiri godine (20%) i popularna je među najmlađima. Interes za kupnju knjiga opada najviše među muškarcima i osobama u dobi od 26 do 35 godina, dok najmlađi i visokoobrazovani češće navode da knjige radije posuđuju.

Sve više ljudi konzumira sadržaje na internetu, čak 75% u 2025., dok se sve manje smatra da to oduzima vrijeme za čitanje knjiga. Najpopularniji online sadržaji su dnevne novine, portali i blogovi s autorskim tekstovima, a osobito ih prate visokoobrazovani. Elektronička izdanja knjiga čitaju najviše mladi od 16 do 25 godina.

Internet se sve više percipira kao učinkovit način kupovine knjiga (21%), osobito među mladima i visokoobrazovanima. Online akcije dodatno potiču kupnju za 13% građana.

Knjiški festivali, sajmovi i promocije posjećuju se u istoj mjeri kao i prošle godine, oko 15% građana ih posjeti barem jednom godišnje. Čitanje dodatno potiču različite manifestacije, posebno kod visokoobrazovanih s višim primanjima. Što se tiče knjižnica i broja učlanjenih, broj ostaje nepromjenjen (69%) te su zadovoljni su s ponudom knjiga u knjižnicama.

Naš zaključak? Odlično da statistika ne opada, ali svakako može i bolje.

Izvor: Karika koja nedostaje