Spomenimo se još jednom nedavno preminulog G. G. Márqueza. I to uz razgovor kojega je pradavne 1979. za magazin Start s velikim piscem vodila Gordana Tintor.
Razgovor se ponajviše vodi o, u to vrijeme, posljednjoj Márquezovoj knjizi – Jesen patrijarha.
"Mitski latinskoamerički diktator opsežna je i teška tema. Svi koji se njime bave izađu operušani. Vjerujem da ćemo se još dugo time baviti. Ali, hoću napomenuti da mitski latinoamerički diktator ne postoji više. Danas je diktator rezultat američkog vojnog aparata i nema nikakve konkretne ljudske osobine. Patrijarh je obično bio narodnog podrijetla i njegova ga je vlastita klasa izdigla do toga. Upravo je zato zanimljiv kao literarna tema. On je produkt feudalnih odnosa u društvu, a na razini kulture bilo je najlakše mistificirati moć. U doba takvog diktatora narod nije patio, sam ga je narod mistificirao. Paternalizam mitskog diktatora zanosio je narod. To je povijesna stvarnost Latine Amerike i ne smijemo je miješati s nekim političkim shemama koje su posteriorne", kaže G. G. i pojašnjava dalje:
"Desetak godina čitao sam sve do čega sam došao o diktatorima. Onda sam to nastojao zaboraviti i ostati samo sa svojim vlastitim osjećajem o svemu tome. Bio je to kolaž zaključaka o meni. Nijedna anegdota koju sam opisao u Jeseni patrijarha ne odgovara stvarnosti, zbiljske su anegdote mnogo bolje i ponekad mnogo literarnije od mojih."
Na pitanje kako objašnjava latinoamerički literarni boom, Gabo odgovara:
"Taj nagli interes za latinskoameričku književnost za mene je posljedica nečeg mnogo važnijeg. Mi smo i prije pisali dobre i zanimljive knjige, a nitko ih nije poznavao. Najbolje djelo tog takozvanog booma, Pedro Páramo Juana Rulfa, napisano je prije više od dvadeset godina. Imao sam pet objavljenih knjiga, a nisu me poznavali ni u mojoj kući. Od prvog izdanja mojega najboljeg romana Pukovniku nema tko da piše prodano je 70 (sedamdeset) primjeraka. Trebao sam napisati Sto godina samoće da bi se počeo čitati Pukovnik. Znaš što je bila prava eksplozija za Latinsku Ameriku? Kubanska revolucija. Svijet se počeo zanimati za nju, a preko nje za Latinsku Ameriku. Plakati Che Guevare obišli su svijet, odjednom su svi pokazali zanimanje za nas i tako se otkrila i naša literatura. Kubanska revolucija bila je 'rezonantna kutija'. Ne samo što je Evropa počela čitati našu književnost, nego i mi sami."
Cijeli ovaj razgovor možete pročitati ovdje ili ovdje.
izvori: autograf, forum tm
foto: Ver en vivo En Directo
