Srpska se književnost možda nije imala priliku pravilno predstaviti na nedavnom Frankfurtskom sajmu knjiga, no pokazali su da ipak i oni konja za trku imaju. Od 22. do 28. listopada u Beogradu se održao 52. Međunarodni beogradski sajam knjiga na kojem je, nakon prošlogodišnjeg počasnog gosta SAD-a, ove godine u centru pozornosti bila talijanska književnost. Sajam je okupio oko 800 izdavačkih gostiju kako iz Srbije tako i iz Kanade, SAD-a, Grčke, Velike Britanije, Francuske, Hrvatske, BiH… Jedan od glavnih ciljeva Sajma je upoznavanje međusobnih kulturoloških razlika i promicanje istih pa stoga ne čudi da je čast otvaranja ovogodišnje manifestacije pripala legendarnom dramaturgu i scenaristu Dušanu Kovačeviću koji je do prošle godine kao veleposlanik predstavljao svoju zemlju u Portugalu. Dušan Kovačević široj je publici najpoznatiji po svojim kultnim dramama odnosno filmovima poput Maratonci trče počasni krug, Balkanski špijun, Ko to tamo peva /naslovna/ i Profesionalac, a o njegovoj popularnosti osim brojnih međunarodnih priznanja svjedoče i prijevodi njegovih drama na više od 20 svjetskih jezika te činjenica da su ta djela izvođena u kazalištima diljem svijeta. U svom se govoru na duhovit način osvrnuo na prolaznost života i izrazio duboku želju da će biti živ do sljedećeg Sajma. Sve ljubitelje Kovačevićeva humora podsjećamo da u Kerempuhu igra hrvatska verzija Balkanskog špijuna u režiji Mustafe Nadarevića.
*****
Gotovo da i nema kućanstva u Hrvatskoj koje nema u obiteljskoj biblioteci Klaića ili Anića – imena koja su već odavno sinonimi za rječnike hrvatskoga jezika, bez obzira o kojem se izdanju radilo. Profesor i jezikoslovac Vladimir Anić godinama je proširivao broj natuknica u svome Rječniku hrvatskoga jezika koji se tako od 1991. i 35.000 natuknica povećao za duplo, a s izvedenicama na čak 125.000 natuknica. Da se ne biste pogubili u tolikim silnim riječima, pobrinulo se novo posthumno objavljeno (gotovo pa džepno) izdanje Anićeva Rječnika hrvatskoga jezika, kojeg možete nabaviti na svim kioscima po pristupačnoj cijeni od 69 kuna. Rječnik je posebno prikladan za školarce jer u svojih 16.000 natuknica sadrži sve izraze na koje se može naići u osnovnoškolskim udžbenicima, ali sigurno će dobro doći i ostalim članovima obitelji jer sadrži i brojne korisne informacije poput popisa županija i gradova te pripadajućih izvedenih pridjeva – zgodno za imati pri ruci ako ste nečiji 'Džoker zovi' u Milijunašu pa da znate kako se zove npr. stanovnik Sv. Petra u Šumi.
*****
Na spomen imena jednog od najvećih vizionara svih vremena, Julesa Vernea, većina će se vjerojatno prisjetiti 20.000 milja pod morem, Put oko svijeta u 80 dana, Put u središte Zemlje i ostalih naslova iz lektire uz koja su maštarili u osnovnoj školi, no rjeđi su čuli za neka manje poznata djela iz Verneovog opusa od ukupno 64 romana, poput Dvorca u Karpatima, Pariza u 20. stoljeću i Kupovine Sjevernog pola – što ni ne čudi s obzirom na to da ova djela još nemaju hrvatsku verziju. Naklada Zoro odlučila je bolje upoznati hrvatske čitatelje s bogatim Verneovim opusom i izdati čitavu ediciju njegovih sabranih djela na hrvatskom. Tako je ovih dana objavljena hrvatska verzija romana Claudius Bombarnac, u prijevodu Darije Marjanović, ilustriran poput izvornog francuskog izdanja iz 1892. Ne treba naglašavati da je riječ o avanturističkom romanu, a radi se o pariškom novinaru 'na zadatku' kroz Aziju. Zanimljivost za kraj: osim kriminalističkih elemenata, roman krije i ljubavnu priču, nešto što rijetko viđamo u Verneovim djelima.
*****
Hrvatska spisateljica Tamara Jadrejčić, koja je deset godina provela u Italiji te dvije u Americi, u Rimu je prošloga tjedna predstavila zbirku priča Zarobljenici rata (I prigionieri di guerra) za koju joj je uručena Calvinova nagrada. Jadrejčić je uspješno premostila jezičnu barijeru i postala tako prvi spisatelj nagrađen Calvinom kojemu talijanski nije materinji jezik. Vrlo aktualna i univerzalna tema straha koju je spisateljica obradila kroz sedam ratnih priča inspiriranim stvarnim događajima i ranije je nagrađivana pa je tako uvodna 'Dječak koji se nije htio prati' još 2001. bila pobjednica natječaja Eks&Tra.
*****
I na kraju prilika za izražavanje kreativnosti svih knjigoljubaca s filmaškim sklonostima. Knjižnice grada Zagreba raspisale su natječaj za trominutni film naziva 'Što je meni knjižnica?' kojim bi ljubitelji (ali i mrzitelji) knjižnica trebali objasniti što im one predstavljaju, čine li nekakvo utočište ili možda mjesto traume iz djetinjstva ili pak nešto treće. Autorima filmića dopuštena je maksimalna kreativnost, a jedini uvjet je da se uradak pošalje na YouTube 22. studenoga 2007. Eto, iskoristite ovu izvanrednu godinu u kojoj obilježavamo 100 godina zagrebačkih knjižnica i čak 400 godina Nacionalne i sveučilišne knjižnice kako bi izrazili svoje mišljenje te utjecali na poboljšanje hrvatskih bibliotekarskih usluga u budućnosti.
