Četvrtak
23.09.2010.

Književni koktel

n.s.



A+ A-

Legendarni pop izvođač Stevie Wonder govorio je na velikoj konferenciji Ujedinjenih naroda odnosno WIPO-a (World Intellectual Property Organization), na kojoj je zatražio promjenu restrikcija autorskih prava za slijepe i slabovidne osobe na globalnom planu. "Molim vas da nešto poduzmete oko ovog problema. Inače ću morati napisati pjesmu o onome što ste propustili učiniti", rekao je Wonder na konferenciji na kojoj je zastupao interese populacije koja broji više od 300 milijuna ljudi diljem svijeta. Promjene koje traži Wonder, odnosno odbor u ime kojeg je govorio, omogućile bi slijepim i slabovidnim osobama pristup većem broju pisanog materijala, posebno fikciji i znanstvenoj odnosno akademskoj literaturi. Iz UN-a tvrde kako posljednjih šest godina rade na restrukturiranju zakona o autorskim pravima koji su trenutno na snazi. Richard Owens, direktor WIPO-a zadužen za pitanja autorskih prava i elektronske razmjene rekao je sljedeće: "Trenutni zakonski okvir nalaže institucijama za slijepe i slabovidne osobe u različitim zemljama da snime višestruke verzije audioknjiga za isti rad…". To dovodi do mnogo većih cijena koje pak moraju platiti konzumenti tih radova. Takvi zakoni također ograničavaju pristup tekstovima slijepim i slabovidnim osobama u siromašnim zemljama, koji si ne mogu priuštiti vlastite verzije knjiga, i to sve od znanstvenih udžbenika pa do velikih književnih bestselera.

***

Sljedeće se godine obilježava stota obljetnica rođenja Williama Goldinga, a veliko je zanimanje izazvala najava o objavljivanju knjige memoara Judy Carver, kćerke slavnog književnika, autora Gospodara muha. Prošle je godine John Carey objavio Goldingovu biografiju koja je naišla na veliko zanimanje čitatelja, među ostalim i zbog činjenice da je sadržavala neke do tada potpuno nepoznate dijelove Goldingova života, poput pokušaja silovanja 15-godišnje djevojke. Memoare The Children of Lovers 65-godišnja Judy Carver pripremala je sve od smrti njezina oca 1993. godine, uz zapisivanje vlastitih sjećanja, skupljajući u međuvremenu i različite materijale, ali i svjedočanstva. Knjiga, koju autorica naziva 'dijalogom njenog života i života njezina oca', u izdanju Faber&Faber (izdavačke kuće kojoj je Golding bio vjeran čitav život) bit će objavljena na proljeće iduće godine. Velika Goldingova obljetnica donijet će veliki broj važnih događaja, poput konferencije posvećene slavnom nobelovcu, brojna reizdanja njegovih djela, ali i otvaranje arhiva koji sadrži korespondenciju Goldinga i njegovog dugogodišnjeg urednika Charlesa Monteitha, koji je i otkrio Gospodara muha. Inače, William Golding je ostavio iza sebe ogroman broj neobjavljenih stvari, od vlastitog dnevnika pa sve do velikog broja priča i romana, kako ranih radova (koji su, prema autorovim riječima, toliko loši "da čak ne sadrže niti malo seksa niti nasilja."), tako i njegovih kasnih djela.

***

Povijest književnika koji su u svoje slobodno vrijeme radili i kao špijuni i više je nego bogata. U utorak, 21. rujna, objavljena je dugo očekivana knjiga MI6 – Povijest tajne službe 1909-1949 godine, autora Keitha Jeffereya, golemo djelo u kojem se, među ostalim, otkriva i kako je veliki broj slavnih britanskih književnih imena radio za tajnu službu Ujedinjenog Kraljevstva. Među njima su i poznati pisci Graham Greene, Somerset Maugham, Compton Mackenzie ali i filozof A.J. Ayer. Riječ je o prvoj autoriziranoj povijesti MI6, koja otkriva veliki broj zanimljivih i dosad nepoznatih podataka, poput onoga da je zamjenika direktora agencije Claudea Danseya u MI6 vrbovao Robbie Ross, književnim znalcima poznat i kao prvi ljubavnik Oscara Wildea.

***

Kada smo već na temi špijuna i tajnih službi recimo da se posljednjih dana svi europski mediji bave pričom nobelovke Herthe Müller i poznatog pjesnika Oskara Pastiora. Naime, germanist Stefan Sienerth otkrio je da je Pastior, osoba na kojoj je Müller bazirala protagonista svoje knjige Ljuljačka daha ('Atemschaukel', 2009.) o rumunjskom homoseksulacu kojeg su sovjetske vlasti zatvorile u gulag, bio doušnik Securitate, Ceaucescuove tajne službe. Pod šifrom R 249 556 u arhivi Securitatea vodio se dosje doušnika kodnog imena Otto Stein, koji je doušnikom tajne službe bio od 8. lipnja 1961. godine, pa sve do kraja 60-ih godina. Kada je 1969. godine Oskar Pastior uspio prebjeći u Njemačku, u kojoj je dobio politički azil i državljanstvo odmah je priznao njemačkoj policiji da je bio suradnik Securitatea, koja tu informaciju nikada nije objavila. U Njemačkoj je Pastior postao ugledan pjesnik, a 2006. godine dobio je jednu od najvećih njemačkih književnih nagrada - Georg Büchner. Iste je godine i preminuo u 79. godini života. Stefan Sienerth je otkrio Šastiorovu prošlost u arhivi Securitatea, te je u tromjesečniku za književnost Spiegelungen objavio dokument koji je 1961. potpisan od Pastiora u kojem ovaj pristaje davati informacije o svojim prijateljima i suradnicima tajnoj policiji. U takvoj situaciji pjesnik se našao zahvaljujući tome što je tajna služba došla u posjed pet njegovih pjesama u kojima opisuje iskustva iz radnog logora, u kojem je proveo pet godina neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, u osmogodišnjem periodu u kojem je bio na listi Securitatea Pastior nije aktivno prokazivao, što govori i podatak da je u osam godina špijuniranja dao samo jednu informaciju koja bi nekoga mogla kompromitirati.

***

Idealan kraj ovog špijunsko-književnog koktela sretna je vijest da jedan od kreatora 'Rata protiv terora', odnosno napada na Afganistan i Irak, republikanski sivi sokol Donald Rumsfeld, u siječnju objavljuje memoare pod imenom Poznato i nepoznato. Kako je rekao bivši ministar obrane, memoari će donijeti mnoge zanimljive anegdote, od onih s Elvisom Presleyem pa do onih s Dickom Cheneyem. Knjiga počinje pričama iz njegovog djetinjstva, preko ranih početaka u politici kao kongresmena Illinoisa 60-ih godina pa sve do velikog uspona i ulaska u kabinete predsjednika Geralda Forda i kasnije George W. Busha. Tu je, dakako, i osobno mišljenje o 11.9 2001. te napadu na Afganistan i okupaciji Iraka. Ime knjige odnosi se na kritiku koju je Rumsfeld dobio zbog podastiranja lažnih dokaza o postojanju 'oružja za masovno uništenje', kada je 2002. godine govorio o poznatim i nepoznatim detaljima vezanima uz postojanje oružja.

POVRATAK NA VRH STRANICE
Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu.