O sprezi književnosti i filma ne treba puno govoriti. Kad ponestane originalnih ideja svaki će filmaš rado odšetati do prve knjižnice i iščeprkati kakvu zanimljivu knjigu koju će pretvoriti u svoj film. Ako ste prošlu godinu završili jednom takvom kombinacijom – Pullmanovim Polarnim svjetlom (prvim dijelom trilogije Njegove tamne tvari kod nas prevedenim prema britanskoj verziji naslova i upravo ponovno reizdanim) koje je Chris Weitz pretvorio u film Zlatni kompas u koji je utrpao Daniela Craiga, Nicole Kidman, Sama Elliotta, Kevina Bacona i Evu Green (inače, Chris Weitz već ima iskustva s književnim predlošcima; za scenarij za film Sve o jednom dječaku snimljen prema istoimenoj knjizi Nicka Hornbyja bio je nominiran za Oscara), novu godinu započnite jednom drugom ekranizacijom – Beowulfom.
Radi se o tekstu iz prve polovice osmog stoljeća koji, iako napisan na staroengleskom, ne govori o Englezima već o njihovim germanskim precima, točnije o dva skandinavska plemena – Danes i Gaets. Radnja je smještena u vrijeme neposredno nakon germanskog osvajanja Engleske 449. godine te prije završetka anglosaksonske migracije.
Anglosaksonski napadači stigli su u Englesku u drugoj polovici 5. stoljeća i afirmirali se kao utemeljitelje engleske kulture i književnosti. Povijest Europe ranog srednjeg vijeka (Dark Ages) mješavina je barbarskog i kršćanskog – dva načina života i mišljenja.
Što se radnje Beowulfa tiče ona je podijeljena u dva dijela. U prvom se Beowulf bori protiv Grendela, čudovišta koje maltretira Hrothgara, kralja Danaca. Beowulf ga po zapovijedi ubije te na sebe navuče bijes njegove osvetoljubive majke. Slijedi borba s njom u njezinim odajama duboko pod jezerom koja također završava velikom Beowulfovom pobjedom. Drugi se dio događa 50 godina kasnije. Beowulf je već neko vrijeme kralj Gaeta, ali ni sad nema mira. Ovaj se puta, kako bi spasio svoj narod od podivljalog zmaja koji pustoši po zemlji, upušta u novu borbu. Sve je puno nasilja, krvi, osvete i herojstva, uz nezaobilaznu temu borbe dobra i zla.
Površinski gledano Beowulf je herojska poema koja slavi uspjehe velikog ratnika čiji karakter i djelovanje služi kao primjer aristokratskih vrlina. U poemi nalazimo i neke kršćanske elemente koji, doduše, ne umanjuju pogansku atmosferu priče, već se bave elementarnim stvarima kao što su Stvoriteljeva kreacija i upravljanje svijetom. U pozadini svega nalazi se vjerovanje u kratkotrajnost života i prolaznost svega osim slave koja ostaje iza čovjeka.
Sve u svemu, trinaest stoljeća stari ep pokazao se kao izvrsno štivo za filmsku ekranizaciju koje se uhvatio Robert Zemeckis prema scenariju Neila Gaimana i Rogera Averyja. Još kad tome dodamo Angelinu Jolie kao Grendelovu majku…
