Posljednji roman
Gabriela Garcíe Márqueza povučen je s polica knjižara usprkos purificiranom imenu koje u iranskom izdanju glasi
Sjećanje na moje tužne drage. Tako ga je, u nastojanju da ga obrani od cenzure, preimenovao izdavač
Niloofar čiji će direktor po svemu sudeći završiti u zatvoru, iako njegovi odvjetnici inzistiraju na tome da su za propust odgovorni cenzori u ministarstvu koji knjigu nisu prolistali da provjere je li dovoljno ćudoredna.
Na žalost spomenutog izdavača
Sjećanje na moje tužne kurve je sve, samo ne to. Tko je čitao taj
García Márquezov romančić (ima svega stotinjak stranica) zna da mu je tematika za iranske pojmove više no skandalozna. U romanu, naime, pratimo 90-godišnjeg pedofila koji si za rođendan odlučuje pokloniti "noć razuzdane strasti s mlađahnom djevicom". Umjesto da obavi posao i ode doma, starčić se u podvedenu 14-godišnjakinju zaljubljuje preko ušiju i s vlasnicom bordela dogovori svakodnevne susrete s djevojčicom.
Iranske cenzore vjerojatno nije bila briga što starčić ni ne konzumira objekt svoje požude jer se kroz knjigu, osim pedofilije, kao sjena provlači i tema nekrofilije. Ta je 14-godišnjakinja toliko iscrpljena nakon cjelodnevnog rada u nekoj tvornici da se ona i starčić, koji je
by the way novinar, nikada nisu upoznali. On je, naime, svaku večer samo promatra kako usnula leži, baš poput kakvog mrtvaca.
Kad su na
Tabnaku objavili originalni naslov knjige i njezinu tematiku, iranska je vlada odlučila da knjiga, čija je prva edicija od 5.000 primjeraka planula, neće ići u reizdanje jer je amoralna.
Gabriel García Márquez, koji je ranije ove godine trebao posjetiti Iran, ali je posjet otkazao zbog zdravstvenih razloga, jedan je od najomiljenijih autora u Iranu, a ipak se našao na crnoj listi Vlade predsjednika
Mahmuda Ahmadinedžada, čija se radikalna politika sve više zaoštrava. Na
Tabnaku su si čak dopustili spekulirati da su cenzori prvotno odobrili knjigu zbog piščevih dobrih veza s latinoameričkim političkim vođama koji su dragi i iranskom predsjedniku.
"Objava ove knjige bila je pogreška. Takav tip pogreške moguć je jer se oko 50.000 knjiga svake godine objavi u Iranu", izjavio je dužnosnik ministarstva kulture, zadužen autorizirati objavu knjiga, a dodao je da mu je kolega koji je odobrio spornu knjigu već dobio otkaz.