Wikipedia je mjesto gdje često završimo tražeći najrazličitije podatke. Čak i kad ne želimo, ona je tu, odmah pri vrhu popisa izlistanog linkovlja. Nekad, u davna, pradavna vremena kad nije bilo ni Wikipedije, ni interneta, ni bijelog kruha, ljudi su po podatke odlazili u knjižnice. Najstariji žitelji Zagreba prisjećaju se s nelagodom tih vremena i kako kažu – velika je to gnjavaža bila.
Danas, hvala nebesima, imamo sve nadohvat ruke. No knjižničari su usprkos svemu uporno ponavljali da Wikipedija baš i nije najsigurniji izvor podataka. Radije koristite knjižnične baze podataka, vabili su nas. Činili su to, mislili smo, jer su se osjećali usamljeno u svojim praznim knjižnicama u koje je slabo tko navraćao.
Pokazalo se, međutim, da Wikipedija fakat i nije baš sto posto točna. Svašta se zna naći tamo. Urednici Wikipedije, svjesni ovog problema, i knjižničari, odlučni u namjeri da osiguraju svoje mjesto među izvorima, pokrenuše 2010. Wikipedia Library.
U sklopu ove inicijative osmišljen je i program Wikipedia Visiting Shoolars, ne bi li svojim urednicima omogućili slobodan pristup izvorima sveučilišnih knjižnica. Na taj način približavamo se onoj idealnoj situaciji kad je i vuk sit i sve ovce su na broju tj. i podaci na Wikipediji bit će sve kvalitetniji i točniji, a i knjižnice su se vratile u igru.
Najviše će, jasno, profitirati korisnici.
