Smak s Miškom
U prošli su utorak ljudi, koji su u Booksu došli čuti što popularni voditelj emisije 'Na rubu znanosti', Krešimir Mišak ima reći o kataklizmama, kraju svijeta i još koječemu, jednu katastrofu gotovo sami izazvali. Da, bilo ih je toliko da smo se zapitali hoće li prije završetka tribine prostorije Bookse popucati po šavovima! No, čudnovate pojave u i oko Bookse nisu stale na tome. Došlo je i do prostorno-vremenske anomalije: svi su slušatelji ipak uspjeli doći do barem jednog komadića Kreše, a i vrijeme je usporilo pa je ovaj puta inače jednosatna tribina trajala preko dva sata. Stvarnog vremena, a subjektivnog možda i više, ako je vjerovati neslužbenim komentarima zadovoljnih fanova zagrebačkog rockera, novinara i SF pisca.
Smak svijeta u SF-u
Voditelj tribine Aleksandar Žiljak s očitim je zadovoljstvom dočekao priliku da obrne stolove voditelju koji ga je preko nekoliko puta ugostio u svojoj emisiji te je otvorio tribinu kratkim uvodom o motivima smaka svijeta u SF književnosti.
"Smak svijeta vrlo je česta tema kojom se znanstvena fantastika bavi praktički od svojih početaka. Mary Shelley, autorica koja je romanom Frankenstein (1818.) utemeljila žanr znanstvene fantastike, napisala i jedan manje poznati roman, Posljednji čovjek upravo s ovom tematikom,“ istaknuo je Žiljak dodavši kako je Britanac Herbert George Wells na prijelazu s 19. u 20. stoljeće u nekoliko svojih romana izbacio gotovo sve glavne motive kojima će se SF baviti pa tako i temu smaka svijeta na svoj način - invazijom Marsovaca i smakom viktorijanske civilizacije u Ratu svjetova dok u Vremenskom stroju imamo prikaz postapokaliptičnog društva i kraja svijeta supernovom. Kasnije je termonuklearni rat postao jedna od najčešćih tema znanstvene fantastike, no priče o kraju svijeta dio su niza kultura i civilizacije i pričale su se oduvijek.
Veliki potop
Mišak je istaknuo kako nije stručnjak za smak svijeta u povijesnom smislu, no kako je najstariji smak svijeta kojeg je on svjestan bila velika kataklizma koja je zapisana u mitovima i religijama cijelog svijeta kao veliki potop, onaj koji je u kršćanstvu poznat kao Noin potop.
"Riječ je o katastrofi globalnih razmjera, a potop je bio samo jedan dio toga," rekao je Mišak "no, često se ova priča pretvori u raspravu između vjernika i racionalista. Također, postojanje jedne te iste priče o potopu na raznim dijelovima planete ponekad se objašnjava pričom o tome kako se doživljavanje vode kao dijela ciklusa života u drevnih naroda kroz generacije pretvorilo u metaforičku priču o potopu, tako negirajući da je stvarnog potopa zaista bilo."
Esefičari najtvrđa publika
"Mnogi ljudi misle da su SF publika i teme na rubu znanosti bliske. A nema ništa dalje od istine! SF publika je najkritičnija: SF pisci imaju puno mašte, ali ono što oni pišu, iako je temeljeno na znanosti, jest fikcija. Dok ljudi koji vjeruju u teorije zavjere, njih ništa esefično ustvari ne zanima, osim u slučaju da je to možda stvarno," ispričao je Mišak publici koja je bila vrlo raznolika, kao i broj tema kojima se popularni novinar u dva sata pozabavio. Bilo je riječi o klimatskim promjenama u doba uzdizanja Himalaje i Andi, divovskim životinjama i divovskim ljudima koji su nekoć živjeli na Zemlji, ljudskoj ovisnosti o hrani koju velike korporacije umjetno stvaraju kako bi kontrolirale čovječanstvo, o ljudima koji smatraju da se može živjeti od energije Sunca, o tome zašto je Mjesec uvijek okrenut s istom stranom prema Zemlji, o chemtrailsima, zvukovima i istraživanjima u atmosferi, o tome tko dovodi u pitanje ledeno doba, o erupcijama na Suncu i transformacijama svijesti.
Bez globalne ekonomske krize i njenih uzroka teško da se može raspravljati o smaku svijeta pa se tako ta tema provlačila kroz cijelu tribinu, a Mišak se osvrnuo i na famoznu 2012. rekavši kako je Mayanski kalendar sasvim pogrešno interpretiran, no da u prva tri mjeseca ove godine jest zabilježen niz čudnih pojava, pojava kakvih prijašnjih godina u tom intenzitetu nije bilo: čudnih, zastrašujućih zvukova u atmosferi, masovnih nasukavanja dupina i kitova te neobjašnjivih pomora jelena i pelikana. Podijelivši s prisutnima iskustva sa svojih putovanja na kojima je istraživao teme na rubu i preko ruba znanosti, svoja razmišljanja o nizu knjiga koje je čitao i fenomena koje je proučavao, šarmantni je Mišak učinio toplu proljetnu zagrebačku večer u Booksi zanimljivom, a publiku zadovoljnom.
Mihaela Marija Perković
