Page arrow

SF-kratki pregled žanrovskog korpusa

Large 2267
Utorak
01.03.2011.

Početkom prošlog desetljeća bilo je gotovo nezamislivo kako će se u Hrvatskoj, u samo par godina, razviti akademski interes za proučavanje znanstvene fantastike - žanra koji je, uz ljubavni roman, tijekom dvadesetog stoljeća doživio najveći broj pljuski od kritičara i teoretičara književnosti. Prva prekretnica u tradicionalnom doživljavanju žanra bila je objavljivanje žanrovske antologije Ad astra (2006. godine), potom izlazak Ubiqa, žanrovskog časopisa koji je, uz tradicionalni prostor namijenjen prozi, ponudio prostor i teoriji, a na kraju i pokretanje specijalizirane biblioteke Ubiq (dio koje je i Kad je svijet bio mlad Zorana Kravara) te prijevod monumentalnih Metamorfoza znanstvene fantastike Darka Suvina. Planirana serija tribina o SF-u koje će se održavati u Booksi, zasjela je na val novog interesa za žanr i njegovo proučavanje, a prva od njih donijela je kratki pregled žanrovskog korpusa od 16. stoljeća naovamo.

Aleksandar Žiljak i Tomislav Šakić (urednici većine gore spomenutih izdanja, koji su se u ovom slučaju nalazili u odnosu voditelj-gost) priču su započeli s Marinom Držićem (ustvrdivši kako je prolog 'Dugog nosa' u Dundu Maroju jedan od prvih tekstova koji se može povezati sa SF-om), kako bi preskočili par stoljeća i dodirnuli se Iglastog čeljadeta A. G. Matoša (horor), te se potom duže zadržali na djelima Marije Jurić Zagorke i Milana Šufflaya.

Zagorkin Crveni ocean, koji je u osnovi marksistički nastorjen antiratni roman (nikad nije tiskan, već je dvije godine izlazio u nastavcima po periodici), bio je pod velikim utjecajem Julesa Vernea i H.G. Wellsa, te je sadržavao svu silu futurističkih oružja poput zraka smrti, nevidljivih aeroplana i sličnog.  

Žiljak i Šakić su istaknuli kako Šufflayjev roman Na Pacifiku godine 2255. (objavljen pod pseudonimom 1924. godine), premda diskurzivno zastario, još uvijek fascinira svojom vizionarskom komponentom. Šufflay između ostaloga predviđa pomicanje svjetske moći na područje Istoka i Pacifičkog prstena, predviđa rat između SAD-a i Japana, pad kapitalizma i socijalizma, pad kršćanstva i ostalih religija, uspon žena na vlast, prelazak na hranu od soje, razvitak čistih energija i mnogo sličnih začkoljica koje su devedesetak godina kasnije postale svakodnevnicom.

Šufflay, Zagorka, Mato Hanžeković, Nino Smolčić, Stanko Radovanović i Zvonimir Furtinger obilježili su hrvatski SF do 1945. Nakon toga dolazi do pauze u žanrovskom pismu koja traje do 1954. Plavi vjesnik od 1956. ponovno otvara prostor hrvatskim žanrovskim piscima, a od sredine 50-ih do sredine 60-ih nakladnička kuća Epoha pokreće seriju knjiga za omladinu isključivo posvećenih znanstvenoj fantastici. Među naslovima u toj seriji našli su se klasici SF-a poput Arthura C. Clarkea, Isaaca Asimova i Raya Bradburyja, no biblioteku su ispunjavali i radovi domaćih autora. Znanstvena fantastika (ili spekulativna fikcija) na taj način je, unatoč izričitim uredničkim odricanjima od SF-a, postala dijelom omladinske kulture te je put za najvažniji događaj žanrovske književnosti bio popločan.

Godina je 1976., i na kioscima se pojavljuje prvi broj Siriusa – "časopisa koji je iz ničega stvorio jugoslavensku SF-scenu". Na stranicama ovog mjesečnika izredala su se najveća svjetska imena znanstvene fantastike, a na njima je stasala i nova generacija hrvatskih žanrovskih pisaca. Sirius je svojim čitateljima, u vremenu prije interneta, pružao redovit uvid u zbivanja na svjetskoj žanrovskoj sceni, kao i mogućnost da od promatračâ postanu sudionici. Premda je zloglasna rubrika 'nije za Sirius' (koja je nemilice kasapila radove koje su uredništu časopisa slali čitatelji) neke uvjerila da se zauvijek ostave pera, mnogi nisu odustali te je na taj način bio stvoren temelj za daljnji razvoj hrvatske znanstvene fantastike.

Žiljak i Šakić tribinu su završili opaskom kako je nakon Siriusa konačno došlo vrijeme da se domaći SF pozabavi domaćom budućnosti (što su domaći pisci redovito i gotovo sustavno izbjegavali u prijašnjim dekadama), te je nakon njega nastupila četvrta faza hrvatskog žanrovskog pisma. No, o njoj će biti riječi na nekoj od sljedećih tribina.

Matko Vladanović

***

Druga tribina iz serije tribina 'SF u Booksi', posvećenih znanstvenoj fantastici i raznim njenim vidovima u hrvatskoj književnosti i popularnoj kulturi općenito, bavit će se ženama - spisateljicama znanstvene fantastike u Hrvatskoj i to na sam Dan žena, 8. ožujka 2011. u 19 sati. Pridružite nam se!

 

 

Možda će vas zanimati
Kritike
Homepage 14404921431 7f293d84ee z 18.05.2015.

Macanov oscilirajući svemir

Zbirka priča 'Koridor' nije najbolje ostvarenje Darka Macana, iako donosi nekoliko priča antologijskoga ranga.

Piše: Dinko Kreho

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu