Noviteti:
Proza:
1. Posljednja violina Niccolòa Amatija, Dalibor Cikojević (Leykam International)
Ovo je roman o nastanku jedne violine krajem 17. stoljeća u radionici čuvenog majstora iz Cremone Niccolòa Amatija i njezinom putu kroz povijest sve do današnjih dana. Na tom uzbudljivom putovanju kroz vjekove i lutanju od jedne ljudske sudbine do druge, violina dospijeva i do ruku slavnih violinskih virtuoza Niccolòa Paganinija i Fritza Kreislera, a određuje i životni tijek obitelji Katunarić.
2. Tiket za revoluciju, Damir Avdić (Algoritam)
Trudnoća i dijete u dolasku skupe su stvari pa naš pripovjedač, do tad poluzainteresiran za materijalno, a nimalo za rad, mora iz korijena promijeniti svoj život, sjedenje u birtiji više nije dovoljno, treba se nabaviti novac, treba krenuti u akciju koja se do sad uglavnom svodila na narudžbu još jedne runde i odlazak u kladionicu. No, prije treba sve promisliti, a to se, opet, radi u birtiji, za stolom, s prijateljima…
3. Boksačka demencija, François Weyergans (Disput)
Osamdesetogodišnji filmski producent Melchior Marmont i film su poput blizanaca – rodili su se u isto vrijeme, zajedno su rasli i, uvjeren je glavni junak romana, u isto će vrijeme i umrijeti: Melchiora će pobijediti vrijeme, a film nametljiva televizija. Prije nego što se to dogodi, Melchior je, nakon više od pola stoljeća producentskog rada, odlučio režirati film o životu čovjeka, koji je bio više-manje preslika njegovog života.
4. Razotkriveni Rama, Arthur C. Clarke (Izvori)
Na Ramu II upućena je nova ekspedicija. Nešto kasnije, smatrajući približavanje Rame II prijetnjom, ljudi lansiraju prema njemu nuklearne rakete. No Rama II nije bio uništen. Jednostavno je napustio Sunčev sustav, kao da se ništa dogodilo nije. Osim što su na njemu ostala tri člana ekspedicije, na putu prema nepoznatome odredištu. A kad su došli do tog cilja, dočekali su ih doživljaji izvan moći shvaćanja…
5. Julius Winsome, Gerard Donovan (Oceanmore)
Julius Winsome živi u kolibi smještenoj u dubokoj, divljoj šumi u državi Maine, na samoj američko-kanadskoj granici. Okružen velikom knjižnicom koju je naslijedio od pokojna oca i nedirnutom prirodom, skromno podnosi surovost osamljeničkog života. Jedini drug u dobrovoljnom pustinjaštvu njegov je pas Hobbes.
Publicistika:
1. Inteligencija u prirodi, Jeremy Narby (V.B.Z.)
Jeremy Narby petnaest je godina pomagao domorodačkim amazonskim narodima da ostvare prava na svoju zemlju. Ti ljudi vjeruju kako biljke i životinje imaju namjere, te da šamani putem vizija i snova komuniciraju s drugim vrstama. Njihove spoznajne metode teško su dokučive racionalistima. Autor je istražio primjere koji dokazuju da priroda ima urođen red te da biljke i životinje imaju mogućnost svjesnog, a nekad i savjesnog djelovanja, negirajući tako uobičajene paradigme zapadnjačke znanosti.
2. U što vjerujem?, Lav N. Tolstoj (V.B.Z.)
Uspoređujući različita izdanja i prijevode, autor zaključuje da kontradikcija zapravo nema – Spasitelj je vrlo jasno izrekao svoju poruku, i ona je u početku nedvosmisleno i zapisana. Sva iskrivljenja, koja su tolika da zapravo u potpunosti izvrću izvorno učenje, dolaze iz kasnijih prijepisa i prepravki koje, autor zaključuje, nisu nimalo slučajne.
3. Tito i drugovi, Joža Pirjevec (Mozaik knjiga)
Autor je postavio cilj osvijetliti Titov lik, ali i naslikati grupni portret političke elite koja je djelovala njemu uz bok. To se u prvom redu odnosi na Milovana Đilasa, Edvarda Kardelja i Aleksandra Rankovića, ali i na srpske, hrvatske, slovenske, makedonske i bosanske političare liberalnoga ili konzervativnoga kova, uz čiju je pomoć Tito oblikovao svoju unutarnju i vanjsku politiku.
4. Kraj vremena – budućnost čovječanstva, J. Krishnamurti i D. Bohm (V.B.Z.)
Kroz knjigu ćete upoznati dva velika mislioca, jednog vrhunskog znanstvenika i jednog duhovnog učitelja, kojima je prvenstveni cilj razumijevanje druge strane, a ne nadglasavanje i međusobno prepucavanje oko toga tko je u pravu. Danas nam je takva komunikacija potrebna više nego ikad jer duhovnost bez znanosti može skliznuti u isprazno naklapanje neprovjerljivih iskustava, a znanost bez duhovnosti u oskudno istraživanje materijalnog dijela stvarnosti, lišenog njegove biti.
Ostalo:
1. Husserlova fenomenologija, Dan Zahavi (AGM)
Edmund Husserl, utemeljitelj fenomenologije, nedvojbeno je jedan od najutjecajnijih filozofa 20. stoljeća. Misaoni putovi Heideggera, Schelera, Merleau-Pontyja, Derride, Levinasa, Ricoeura, Finka, Sartrea i mnogih drugih svoje polazište imaju upravo u Husserlovom minucioznom radu. Fenomenologijska filozofija metodom deskriptivne analize istražuje odnos svijeta i subjektivnosti, odnosno intersubjektivosti, i teži razotkriti konstitutivne uvjete mogućnosti znanja i objektivne stvarnosti.
Izdvajamo:
1. Rajske ptice, Neven Ušumović
2. Kalendar Maja, Zoran Ferić
3. Zrcaljenje drugih, Marco Iacoboni
4. Do posljednjeg sloja – u bespuću Himalaje, Kalman Žiha
5. Izlazne rane, Rutu Modan
6. Lajka, Nick Abadzis
7. Praško groblje, Umberto Eco
8. Prijelaz za divlje životinje, Ivana Simić Bodrožić
9. Život i sudbina, Vasilij Grossman
10. Bog neće pomoći, Marko Pogačar
Književna događanja:
Prvog dana u tjednu možete se pridružiti tribini Dekonstrukcije na kojoj gostuje poznata dramaturginja Maja Gregl, ili se zaputiti na promociju knjige 'Češki sanjar: Václav Havel' u kazalištu Komedija. U utorak u Ogrizoviću možete čuti putopisno predavanje Mire Aščića Izgubljeni u prašumi u sklopu tribine 'Susret svjetova'. Isti dan, u Puli počinje Festival dječje knjige Monte Librić.
Ostala književna događanja potražite u Servisnima.
