Književni koktel

Uži izbor za Bookera; Ludwig Bauer dobio Mešu; u Beogradu se održava Međunarodni kongres PEN-a; nova filmska verzija 'Orkanskih visova'.

Large_2450

James Howson u 'Orkanskim visovima' Andree Arnold

U utorak je žiri nagrade Man Booker objavio imena šestoro autora koji su ušli u uži izbor jedne od najuglednijih svjetskih književnih nagrada. Autori nominirani za nagradu su Julian Barnes, Carol Birch, Patrick deWitt, Esi Edugyan, Stephen Kelman A.D. Miller.

Barnes je nominiran za roman The Sense of an Ending, Birch za Jamrach’s Menagerie, Esi Edugyan za Half Blood Blues, Stephen Kelman za roman Pigeon English, A.D. Miller za psihološku dramu koja se odvija tokom jedne hladne moskovske zime, Snowdrops, dok je autor hvaljenog  romana Ablutions, Patrick deWitt, žiri osvojio mračnom vestern komedijom The Sisters Brothers.

Na čelu žirija se nalazi Dame Stella Rimington, bivša direktorica MI5-a, koja se bavila špijunažom od 1968. godine da bi nakon toga 1992. došla na čelo britanske tajne službe. Stella Rimington se na čelu žirija nije našla zbog svog špijunskog rada već zbog serije špijunskih i kriminalističkih romana o agentici MI5-a Liz Carlyle, koje je dama Rimington napisala nakon što je otišla u špijunsku penziju. Osim nje u žiriju sudjeluju pisac i novinar Matthew d'Ancona, autorica Susan Hill, autor i političar Chriss Mullin i urednica rubrike Književnost u Daily Telegraphu, Gaby Wood. Dobitnik Bookera bit će proglašen 18. listopada ove godine.

***

Sezona lova na nagrade kod nas započela je nagradom Meša Selimović koju je dobio Ludwig Bauer za roman Zavičaj, zaborav. Nagrada Meša Selimović utemeljena je prije točno deset godina, 2001. godine, a dodjeljuje se za najbolji roman objavljen u prethodnoj godini s područja Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

Žiri u sastavu Ferida Duraković, Vladimir Arsenić, Miljenko Jergović, Andrej Nikolaidis i Enver Kazaz ocijenio je da je Bauerov roman bolji od ostalih romana iz konkurencije, koju su činili romani Adio kauboju Olje Savičević Ivančević, Treće poluvrijeme Emira Imamovića Pirkea, Ljudi koji su sadili drveće Josipa Mlakića i Hotel Zagorje Ivane Simić Bodrožić. '

"Osnovna ideja romana je izražena naslovom. Pitanje je koliko nas zavičaj obilježava zauvijek i koliko se događa da nam se zavičaj otima i da ga moramo zaboraviti. Mladima bih poručio da prije svega treba poznavati književni zanat, jer to nije beznačajna stvar. Ja pišem već 20 godina i smatram da treba dobro poznavati građu, odnosno izvore onoga o čemu želite pisati", rekao je Ludwig Bauer na svečanoj ceremoniji dodjele nagrade čime su završile jedanaesti po redu međunarodni književni susreti Cum grano salis.

***

Srpski PEN centar od 12. do 18. rujna bit će domaćin 77. Kongresa Međunarodnog PEN centra. Na Kongresu će se okupiti više od 200 delegata iz stotinjak zemalja, a među njima bi se trebali naći i neki od najpoznatijih svjetskih pisaca poput Daria Foa, Andreja Bitova, Davida Grossmana i Claudia Magrisa.

Ove godine Međunarodni PEN slavi 90. godišnjicu, a srpski PEN - 85. godišnjicu postojanja. Ta mogućnost povezivanja sa piscima svijeta bila je za naše književnike i književnost veliki izazov. Sama činjenica da su požurili da joj pristupe već u prvim godinama od njenog osnivanja najviše govori koliko su zaista ozbiljno shvaćali važnost tog profesionalnog zajedništva. Tako je ostalo i danas. Podrška PEN-a je bila veliko ohrabrenje za pisce, a naročito za one iz zemalja opresivnih ideoloških režima”, rekla je predsjednica srpskog PEN-a Vida Ognjenović.

***

Na velikom filmskom festivalu u Veneciji prikazana je nova filmska adaptacija jednog od najvažnijih romana 19. stoljeća prije razdoblja realizma, Orkanski visovi. Ovaj genijalan roman  Emily Brontë koji se događa na mrkim vrištinama Velike Britanije u dosadašnjim je ekranizacijama najčešće bio u potpunosti podređen nemogućoj ljubavi Heathcliffa i Cathy te je postao omiljenim filmom kućanica diljem svijeta (osim čudnovate verzije Luisa Buñuela naziva Abismos de Passion koja se odvija u Meksiku). Sama knjiga je često kraćena te su iz nje izbačeni nepotrebni dijelovi, bez kojih sam roman dakako postaje besmislen, kako bi se sve usredotočilo na romantični aspekt.

Razlika između novih Orkanskih visova redateljice Andree Arnold i prijašnjih ekranizacija je bezbroj, no na prvi pogled najvažnija je da je Heathcliff crnac. Zanimljivo je kako dosadašnje filmske verzije Orkanskih visova nisu nimalo pažnje posvećivale činjenici da je Heathcliff, kojeg u novom filmu igra debitant James Howson, od autorice opisan kao 'tamnoputi Cigan' i 'odbačeni crnoputi Španjolac', i da ga je nakon što ga je s ulica Liverpoola spasila i prihvatila obitelj s farme iz Yorkshirea na rasnoj osnovi vrijeđao najstariji sin obitelji.

Orkanski visovi su se prvi puta na kino platnu pojavili još u razdoblju nijemog filma, a Heathcliffa su, među ostalim, do sad igrali Laurence Olivier, Timothy Dalton i Ralph Fiennes, no najčudniji Heathcliff je zasigurno bio onaj kojeg je odglumio Cliff Richard u vlastitom mjuziklu.

Autorica Andrea Arnold izjavila je u Veneciji kako je 'ovim filmom htjela napraviti posvetu  Emily Brontë'. Dodala je kako su "Orkanski visovi čudna, mračna i duboka knjiga'" te kako je htjela da "film bude u duhu knjige i da ima upravo takvu, mračnu i tešku atmosferu'

n.s. 08.09.2011