Nakon nekoliko godina djelovanja bez vlastitog prostora, Što čitaš? opet ima knjižaru. Udruženi sa Sapunotekom otvorili su dućan u Gundulićevoj 11 (u dvorištu) koji radi svaki radni dan od 10:00 do 20:00, a subotom do 14:00.
Što čitaš?, uz sve što inače imaju u webshopu (knjige, majice, bedževi...) polako okupljaju sve one koji vole sami izrađivati stvari - od torbi i odjeće do fanzina... Naravno fokus je i dalje na knjigama pa su se potrudili oko toga da pokriju širok raspon tema, od anarhizma do feminizma, od ekologije i održivog življenja do uradi sam/a priručnika, od književnosti i suvremene umjetnosti do underground stripa i fanzina... Knjige su nove i antikvarne, a upravo su te rabljene posebno zanimljive jer u prosjeku koštaju 20 kuna, a niti jedna nije skuplja od 50 kuna! Uz ove jeftine knjige, dućan nudi i mnogo toga besplatno, a cilj im je da na kraju sve bude besplatno. U tom duhu organiziraju 'svečano i službeno' otvorenje, koje će se održati u subotu, 19.3., iće i piće od 16:00 pa do 20:00, dućanu radi cijeli dan, od 10 ujutro.
***
Danas se otvara jedan od najvažnijih svjetskih književnih sajmova, Sajam knjiga u Leipzigu. U Leipzigu se uz Buchmesse, najstariji europski sajam knjiga, istovremeno održava i 'Leipzig čita' koji ove godine slavi 20. rođendan. U gradu će biti održano gotovo dvije tisuće raznih događanja i to na 300 različitih lokacija, gdje će posjetitelji Sajma imati prilike upoznati se s autorima licem u lice. Od hrvatskih autora u Leipzig idu Ivana Simić Bodrožić, Ivana Šojat Kuči, zatim prodekan Muzičke akademije u Zagrebu, pijanist i pisac Dalibor Cikojević, potom filmolog i autor knjige Uvod u povijest hrvatskog igranog filma Nikica Gilić, Olja Savičević Ivančević, Edo Popović, Marinko Koščec i Nada Gašić.
No, u centru zbivanja ove godine je Srbija, te će biti predstavljeno nekoliko desetaka novih književnih naslova, odnosno tridesetak djela srpskih autora prevedenih na njemački jezik, među kojima su i dvije pjesničke, jedna prozna i jedna dramska antologija. Na srpskom štandu u centru grada, između ostalog, čitat će i Bora Ćosić (nagrada Sajma u Leipzigu za europsko razumijevanje 2002), zatim David Albahari, Dragan Velikić i Laslo Vegel, kao i mladi naraštaj srpskih pisaca. Srpski teatar, između ostalih, predstavljaju i dramaturginje Biljana Srbljanović, Milena Marković i Maja Pelević, a tu su i pjesnici i pjesnikinje, kao što su Radmila Lazić, Dragana Mladenović i Stevan Tontić.
Najavljena je i prezentacija alternativnog srpskog stripa u posljednja tri desetljeća. Gotovo potpuno nepoznata građa bit će prezentirana na suvremen način na njemačkom, engleskom i srpskom jeziku, a bit će priređena i virtualna izložba stripa.
Vrhunac fokusa na Srbiju je maratonsko čitanje i muzička priredba mladog, urbanog beogradskog književnog festivala 'Krokodil' 17. ožujka u kazalištu Skala. Prisustvovat će Bora Ćosić, Vladimir Pištalo, Sreten Ugričić i Biljana Srbljanović.
Na Sajmu će biti dodijeljena jedna od najvažnijih europskih književnih nagrada, Nagrada Sajma u Leipzigu za europsko razumijevanje. Ona će ove godine biti dodijeljena austrijskom piscu, novinaru i prevoditelju Martinu Pollacku, koji će dobiti i nagradu od 15 tisuća eura. U svojoj posljednjoj knjizi Keiser von America Pollack, rođen 1944. godine, uspoređuje masovne migracije Židova, Ukrajinaca i stanovnika Galicije s velikim migracijskim pokretima danas i njihovim kriminalnim odvjetcima u obliku krijumčarenja ljudi, prodavanja ljudi u roblje itd.
Također, danas, prvog dana Sajma, bit će održano i sedmo po redu dodjeljivanje Nagrade Sajma knjiga u Leipzigu za najbolje nove naslove i prijevode. U natječaju je sudjelovalo čak 480 naslova, i to u kategorijama fikcije, non-fictiona, prijevoda i eseja, a o najboljim knjigama objavljenim na njemačkom jeziku odlučuje žiri od sedam članova na čelu s poznatom novinarkom Verenom Auffermann.
***
Autorica kratkih priča Deborah Eisenberg ovogodišnja je dobitnica nagrade PEN/Faulkner za zbirku The Collected Stories of Deborah Eisenberg. Deborah Eisenber, kojoj će pripasti i nagrada od 15.000 dolara, tako je naslijedila Shermana Alexiea koji je nagradu PEN/Faulkner dobio za zbirku priča i pjesama War Dances. U obrazloženju se navodi da je priznanje dodijeljeno autorici za "izuzetan jezik i iznijansiranu evokaciju misli i emocija" u njenim pričama.
Inače, nagrada PEN/Faulkner ustanovljena je na prijedlog Williama Faulknera s njegovim novcem koji je dobio kad je osvojio Nobelovu nagradu. Doduše, Faulkner je donirao novac od Nobelove nagrade 1949. godine s ciljem da se "ustanovi fond koji će pomagati i poticati nove prozne pisce", a želja mu je ostvarena više od trideset godina kasnija, točnije 1981. godine, kad je po prvi put dodijeljena nagrada otišla u ruke austrijsko-američkog pisca Waltera Abisha za roman How German Is It. Među ranijim dobitnicima ove prestižne nagrade su i velika imena među kojima su i Philip Roth, John Updike, Don DeLillo i E.L. Doctorow.
***
Zagreb ima novi bibliobus. Omiljeno vozilo-knjižnica pušteno je u promet ispred zagrebačke Gradske knjižnice, zamijenivši tako staro vozilo koje je proteklih dvadesetak godina približavalo knjige i časopise gradskim i prigradskim naseljima bez knjižnica. Inače, zagrebačka Bibliobusna služba ima dva bibliobusa koji rade u dvije smjene, i to na 72 stajališta, od Laništa i Vrbana do Remeta, Bukovca i Sesvetskog Kraljevca.
Svaka dva tjedna bibliobusi stoje na istom mjestu u isto vrijeme, imaju 13 zaposlenih i oko 3,5 tisuća aktivnih članova. Novi bibliobus koštao je 1,34 milijuna kuna, a novost u odnosu na bivša vozila takvog tipa leži u tome što je napravljen na kamionskoj šasiji, zbog čega je trostruko jeftiniji od onih baziranih na autobusu.
Fond bibliobusa je oko 67 tisuća svezaka, od čega je polovica beletristika, dječje literature je 30 posto, a znanstvene 20 posto, kažu iz Bibliobusne službe navodeći kako knjige iz bibliobusa najviše posuđuju djeca i stariji građani.
***
Akademik Luko Paljetak postao je članom Ruske akademije književnosti. U obrazloženju o prijemu u Akademiju, koju je potpisao predsjednik Akademije ruske književnosti akademik Jurij Bjeljajev, navodi se da je Paljetak postao prvi inozemni član Akademije ruske književnosti, zbog njegova predanog stvaralačkog i humanističkog rada te velikog priloga učvršćenju odnosa između ruskoga i hrvatskoga naroda i plodotvorne djelatnosti na širenju europskog kulturnog prostora.
Odluka o prijemu u Akademiju Paljetku će biti uručena 25.ožujka u Zagrebu u sklopu Dana ruske kulture u Hrvatskoj. Luko Paljetak je član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1994. godine, dok je redovnim članom HAZU postao 1997. godine.
