Page arrow

Književni koktel

Large 2181
Srijeda
08.12.2010.

Knjiga Birds of America Johna Jamesa Audubona prodana je u ponedjeljak na aukciji kuće Sotheby's za rekordnih 7,3 milijuna funti. To je najviša cijena koju je ikad postigla neka knjiga. Knjiga je jedna od najvrijednijih djela američkog prirodoslovlja 19. stoljeća te sadrži 435 ručno izrađenih i obojanih ilustracija. Spomenute ilustracije toliko su vrijedne da je postojala bojazan da će osoba koja će kupiti knjigu razdvojiti svih 435 ilustracija i prodati ih odvojeno kao pojedinačna umjetnička djela. No, stručnjaci vjeruju da osoba koja je otkupila knjigu, dakako anonimno telefonskim nadmetanjem, neće učiniti ništa nalik tome budući da je riječ o knjizi koja je ne samo previše vrijedna da bi se na bilo koji način povrijedio njezin integritet već i da bi kolekcionari Audubona takav postupak smatrali svetogrđem te ne bi htjeli imati posla s osobom koja bi se upustila u takve rabote. Prema riječima Heather O'Donnell, njujorške specijalistice za vrijedne knjige, Audubonova knjiga iz nekoliko razloga drži takvo posebno mjesto na tržištu vrijednih knjiga. "Osim što je riječ o golemom doprinosu prirodoslovnoj znanosti Novoga svijeta, knjiga je jedno od najimpresivnijih izdanja u povijesti tiska uopće, bilo da govorimo o skali u kojoj je rađena (knjiga je veličine 90x60 cm budući da je Audubon inzistirao da sve ptice budu prikazane u svojoj realnoj veličini), o origanlnosti svakog prikaza, ili da je riječ o vrhunskoj kvaliteti fantastičnih kompozicija te o briljantnim ručno obojanim ilustracijama.'"

***

Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, peruanski pisac Mario Vargas Llosa, obratio se u utorak Švedskoj akademiji u tradicionalnom govoru kojim se nobelovci obraćaju akademicima. U predavanju pod nazivom 'U čast čitanju i fikciji' Llosa je, među ostalim, priznao i kako se često pitao nije li njegov književni poziv obično solipsistički luksuz u zemlji kao što je Peru, u kojoj se ljudi bore za goli život i gdje književnost ne samo da je privilegija rijetkih, već i gdje je ogroman broj građana nepismen. No ipak je, rekao je Llosa, došao do zaključka kako je književnost nužna pretpostavka za postojanje zdravog i normalnog društva. "Bili bismo mnogo gori ljudi nego što jesmo da nismo pročitali silne dobre knjige koje smo pročitali. Bili bismo komformisti, nimalo nemirni, mnogo više submisivni i mnogo manje subverzivni, a kritički duh, pokretački motor napretka, uopće ne bi postojao", rekao je Llosa. "Kao i čitanje, i pisanje je neka vrsta protesta protiv nedostataka u našim životima. Kad u fikciji tražimo ono što nam fali u vlastitim životima mi kažemo, bez potrebe da to zaista kažemo ili čak i svjesno znamo, da život ne zadovoljava našu žeđ za apsolutom - osnovi ljudskog postojanja - i da bi trebao i morao biti bolji." ... "Kad smo stekli svoju neovisnost od matice Španjolske prije 200 godina, oni koji su preuzeli vlast u nekadašnjim kolonijama umjesto da oslobode Indijance i isprave stara zla nastavili su s eksploatacijom na jednak ili čak na gori način nego njihovi prethodnici, te su gdjegdje i desetkovali ili čak i potpuno iskorijenili indijansko stanovništvo. Recimo ovo konačno jasno i glasno: puna dva stoljeća emancipacija domorodačke populacije bila je naša odgovornost koju nismo uspjeli ostvariti", rekao je Llosa naglasivši kako to uopće nije ekskluzivno peruanska tragedija već da se to odnosi na čitavu Južnu Ameriku.

***

U Puli je u punom jeku omiljeni domaći književni sajam, Sa(n)jam knjige u Istri, no to nije jedini književni sajam koji se trenutno održava u regiji. Tako u Italiji upravo traje sajam knjiga u Rimu na kojem je u utorak i srijedu predstavljena antologija istočnoeuropske kratke priče Pensi che ci saremmo potuti conoscere in un bar? (Možda se znamo iz nekog bara), u koju su uvrštene i priče hrvatskih pisaca Roberta Perišića i Romana Simića Bodrožića. U fokusu zbirke su autori koji se bave 'suvremenim temama', da ne kažemo stvarnosnom prozom, a knjiga sadrži 14 prema urednicima (priče su odabrali ljudi iz izdavačke kuće Caravan edizioni, a predgovor je napisao talijanski pisac Giulio Mozzi) najboljih priča istočnoeuropskih autora. Robert Perišić je predstavljen s pričama 'Parti je bio u uzlaznoj fazi' i 'Shopping', a Roman Simić Bodrožić s pričom 'Lisice'.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu