Objavljeni su rezultati natječaja za kratku priču 'Zlatko Tomičić' u organizaciji Književnog kruga Karlovac. Žiri je između čak 111 kratkih priča izabrao 10 od kojih su tri nagrađene. Pobjednica nagrade, koja donosi 2.000 kuna, je Irena Lukšić za priču 'Put'. Druga nagrada (1.500 kn) ide Luki Vukšiću za priču 'Ni zima ne traje vječno', dok je dobitnica treće nagrade(1.000 kn) Marina Šur Puhlovski za priču 'Kako biti dobar'. Osim nagrađenih, prosudbeno povjerenstvo u sastavu Jasenka Staničić, Goran Gerovac i Željko Mavretić, izabralo je i sedam priča koje će biti objavljene. Nagrade su dodijeljene 15.12.2009. u Karlovcu. Inače, književnici i urednici Ireni Lukšić, autorici brojnih romana i pripovijetki, ovo je druga nagrada u vrlo kratkom periodu, s obzirom da joj je samo par dana ranije uručena nagrada Kiklop, i to treću godinu zaredom, koju je osvojila u kategoriji Biblioteka ili nakladnički niz godine, za odličnu ediciju Na tragu klasika, koju Irena Lukšić uređuje, a izdavač je agilna kuća Disput. Nagrađenu priču možete pročitati ovdje.
Ministarstvo kulture objavilo je popis potpora za poticanje književnog stvaralaštva u 2009. Za državne stipendije za pisce ove godine će biti izdvojeno 798 tisuća kuna, odnosno 126 tisuća kuna manje nego godinu ranije. Stipendije će dobiti 35 autora. Polugodišnje stipendije u ukupnom iznosu od 42 tisuće kuna dobili su Krešimir Bagić za Rječnik stilskih figura i Krešimir Nemec za Urbani imaginarij te Slađana Bukovac za roman Stajska bolest. Godišnju stipendiju niti ove godine neće dobiti nitko. Tromjesečne stipendije (ukupno 21 tisuća kuna bruto) dobit će 32 autora. Za romane stipendije su dobili Ludwig Bauer, Sanja Bilić, Želimir Ciglar, Tomislav Domović, Nikola Ðuretić, Jasna Horvat, Aleksandra Kardum, Alojz Majetić, Robert Međurečan, Robert Mlinarec, Gordan Nuhanović, Ante Perković, Davor Špišić, Zvonko Todorovski i Kristijan Vujičić. Za zbirke priča, poeziju, eseje, putopise i znanstvena djela stipendije su dobili Branimir Bošnjak, Predrag Jirsak, Nada Mihalčić, Slađan Lipovac, Darko Lukić, Sanja Nikčević, Branislav Oblučar, Ljubo Pauzin, Jagna Pogačnik, Anja Šovagović Despot, Nikola Vončina, Jozo Vrkić i Anđelko Vuletić. Prevoditelji su dobili najmanje stipendija, samo tri, a one su otišle u ruke Danijelu Bučanu, Gigi Gračan i Zvonimiru Mrkonjiću.
U Sarajevu je otvoren peti Zimski salon knjige u organizaciji TKD 'Šahinpašić'.
Salon knjige održavat će se od 14. do 25. prosinca u Gradskoj galeriji Collegium artisticum, od 10 do 19 sati. Na 62 štanda svoja izdanja predstavlja stotinjak izlagača iz BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, a za trajanja salona publika će moći pogledati i niz predstavljanja autora, odnosno sudjelovati u raznim programima koji će se održavati u prostorima Collegiuma artisticuma, knjižare Šahinpašić, Umjetničke galerije BiH i Pozorišta mladih; jedan od najposjećenijih programa bez sumnje će biti politička satira 'Melodije bljeska i oluje' Predraga Lucića i Borisa Dežulovića.
Kad smo već u BiH moramo spomenuti i apel javnosti koji su na Sajmu knjiga u Puli uputili sudionici 9. vikenda knjižničara, a koji se odnosi na redovito i trajno financiranje Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine. Citiramo apel javnosti:
Pozivamo nadležno ministarstvo u Bosni i Hercegovini da osigura redovito i trajno financiranje Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine.
Isto tako, smatramo da zgrada Vijećnice, iz koje je 1992 god., granatama i vatrom istjerana memorija i višestoljetna kulturna baština Bosne i Hercegovine, treba OSTATI hram pisane riječi Bosne i Hercegovine.
Pozivamo sve učesnike Sajma i sveukupnu svjetsku javnost da nam se pridruže!
U Puli, 5. prosinca 2009.
POTPISNICI
Tijana Barbić-Domazet i Tea Grujić, Sveučilišna knjižnica Pula
Zdenka Petermanec, Univezitetna knjižnica Maribor
Dragutin Katalenac, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek
Nikola Marković, Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“ Beograd
Sofija Bogoje, Sveučište u Dubrovniku
Petar Krolo, Sveučilišna knjižnica u Splitu
Mirta Matošić, Sveučilišna knjižnica Zadar
Senka Tomljanović, Sveučilišna knjižnica Rijeka
Alberto Manguel, gost autor Sajma
Lavie Tidhar, izraelski pisac znanstvene fantastike, uredio je zbirku 'svjetske' (drugim riječima književnosti koja nije napisana na engleskom jeziku) znanstvene fantastike , koju je upravo objavila nezavisna američka izdavačka kuća Apex Publications. U knjigu je uvrštena i priča 'Večer u Gradskoj, s Lidijom u mislima' Aleksandra Žiljka, hrvatskog pisca fantasyja i znanstvene fantastike, ilustratora, suurednika Ad Astre, antologije hrvatske znanstvenofantastične novele 1976-2006, te suurednik književnog časopisa za znanstvenu fantastiku Ubiq. 'Večer u Gradskoj, s Lidijom u mislima', izvorno je objavljena u SFerinoj zbirci Krhotine svjetova 1999. godine, a već je triput objavljena u inozemstvu; u Futuro Europa (Italija), Nova (Njemačka) i na sajtu Phantasm (Danska).
Osim Aleksandra Žiljka, domaćim ljubiteljima žanra svakako će dobro biti poznato još jedno ime uvršteno u antologiju, ono Zorana Živkovića iz Srbije. Živkovića svakako vrlo dobro poznaju fanovi SF-a 'na ovim prostorima' kao prvog koji je doktorirao u Jugoslaviji na znanstvenoj fantastici. No, još je poznatiji kao autor Enciklopedije naučne fantastike, za koju je dobio Nagradu SFERA, a koja se početkom rata i ratne histerije mogla u Zagrebu nabaviti po zanimljivoj cijeni od dvije kune - po kunu za svaki tom. Povodom izlaska zbirke, portal SF Signal objavio je seriju intervjua sa zastupljenim autorima, među kojima o svojem pisanju, SF-u u Hrvatskoj te Ubiqu govori i Aleksandar Žiljak. Intervju možete pročitati ovdje.
Za kraj recimo i to da će se sljedeće, 2010. godine, napuniti točno stotinu godina od smrti Janka Polića Kamova. Autor koji je ležao zaboravljen pedesetak godina (oni rijetki koji su znali za njega, poput A. G. Matoša, smatrali su ga divljakom i nezrelim pubertetlijom koji se cijelo vrijeme nešto dere i neki bog zahtijeva) sada je postao toliko poznat i omiljen u svojoj zemlji da ga i političari ne mogu zaobići. Tako je i gradonačelnik Polićeve rodne Rijeke, Vojko Obersnel, u sklopu nedavnoga posjeta Barceloni, gradu gdje je i zakopan kostur huligana Kamova, razgovarao s nepoznatim nekim o mogućnosti da mu se podigne spomenik u Barceloni. Obersnel je najavio da bi spomenik mogao biti podignut na stotu godinu pjesnikove smrti, no nije rekao tko će biti kipar Pera Djetlić, pa ni gdje on to misli da će nasaditi statuu. Sve i da bude nešto od svega toga, što je posve upitno, ako je suditi po kvaliteti suvremene hrvatske plastike, pogotovo one pjesničko-mimetičke: Kamove – Bog ti pomogao! Kako bi skulptura trebala izgledati ne znamo, no znamo da je Kamov prije smrti u Barceloni bio mršav i ispijen - samo par dana prije kraja pisao je bratu da boluje 'na gastro-intestinale' - pa bar ne bi trebao biti odurna bačva sala poput onog nasukanog brončanog kita koji na Gvozdu posljednje dvije, tri godine plaši žene, djecu, starce i nemoćne, pa, prema nekim svjedočanstvima, i pokojeg hrabrog hrvatskog muža.
Možda će se tek u pokipljenju Kamovljevom posve objasniti božje riječi - Neka bude proklet Kam!
