Nakon što je portal Kulturpunkt.hr 2009. godine započeo sa serijom javnih razgovora pod nazivom Doba medija koji su se bavili pozicijom kulture u medijima, novinarskom profesijom te mjestom neprofitnih medija u nacionalnom medijskom prostoru, kao određeni nastavak tih napora i kao odgovor na probleme s kojima se danas susreću neprofitni mediji, udruge Kurziv i Kulturtreger u 2011. godini zajednički nastavljaju tematizirati navedenu problematiku.
Predavanjem Kate Coyer (koje će biti na engleskom jeziku) započinjemo seriju javnih razgovora o europskim medijskim politikama i poziciji neprofitnih medija unutar njih, s ciljem prikupljanja informacija i znanja o dobrim praksama koje bi mogle poslužiti za unapređenje razvoja neprofitnih medija u Hrvatskoj. Predavanja se realiziraju u okviru projekta Prostori govora koji su zajednički pokrenuli portali Booksa.hr i Kulturpunkt.hr s ciljem kreiranja platforme za što intenzivniji razgovor o stanju suvremenog medijskog krajolika, s primarnim naglaskom na neprofitne medije i medije koji su usmjereni prema području kulture i civilnoga društva.
Kate Coyer je ravnateljica budimpeštanskog istraživačkog Centra za medije i komunikacijske studije (Center for Media and Communication Studies – CMCS), a predaje na odsjecima za javnu politiku i političke znanosti pri CEU u Budimpešti. Također je predavala na Sveučilištu Berkeley u Kaliforniji te Goldsmith Collegeu Sveučilišta u Londonu gdje je doktorila 2006. godine. Coyer je trenutno uključena u projekte koji su usmjereni na istraživanje medijskih praksi communityja i europskih medijskih politika, mjerenje i vrednovanje razvoja medija, kao i uloge civilnoga društva u procesima policy makinga. Sudjeluje u radu međunarodne grupe Civil Society Media Policy Consortium koja okuplja znanstvenike iz područja civilnoga društva i medijskih politika. Ujedno je članica mnogih organizacija i mreža, među kojima su International Communications Association (ICA), International Association for Media and Communication Researcher (IAMCR) i OURMedia network. Osim znanstvenog rada u posljednjih 20 godina sudjelovala je u proizvodnji community radijskih programa, organiziranju medijskih kampanja, educiranju volontera i zagovaračkim aktivnostima u polju medijskih politika. Autorica je publikacije Handbook of Alternative Media koju je 2007. uredila zajedno s Tonyem Dowmuntom i Alanom Fountainom.
CMCS je usmjeren prema unapređenju medijske i komunikacijske znanosti i politike u cijeloj regiji i šire. Pored znanstvenih istraživanja CMCS provodi i praktična istraživanja usmjerena prema potrebama akademske zajednice, politike i civilnoga društva. Istraživanja i aktivnosti ovog Centra usmjerena su prema medijskim i komunikacijskim politikama te demokratskom potencijalu medija, civilnoga društva i sudjelovanja, temeljnim komunikacijskim i informacijskim pravima te kompleksnosti medija i komunikacija u tranziciji.
Mediji su u 20. stoljeću odigrali ključnu ulogu u stvaranju cjelokupnog života, od politike, društva, ekonomije, pa sve do sporta, kulture itd. Razvojem medija, informacije su se prenosile brže, a tehnologija je omogućila da se one diseminiraju simultano sa stvarnim događajima. Unatoč stalnim povicima o slobodi govora i slobodi medija 'etika' tržišta je postala jedino mjerilo slobode govora i medija te su, paradoksalno, težnje za raznolikošću i uzmicanjem od despotske ruke politike, urodile upravo suprotnim – stvaranjem unificiranih i jednoobraznih medijskih pojavnosti.
Iako u medijskoj industriji naočigled vlada pluralizam subjekata, raznolikost izvora informacija se sa sve većom komercijalizacijom medija smanjuje a mediji, kako privatni/komercijalni tako i javni, u nastojanju da postignu profit, sve više počinju nalikovati jedni drugima. Paralelno s komercijalnim i javnim medijima počeli su se razvijati i mediji drugačijeg tipa. U ovakvom medijskom okruženju, sve je manje mjesta za sadržaje iz kulture u komercijalnim i javnim medijima, a posebice je na udaru nezavisna i suvremena kultura. U tom smislu, oni nalaze svoje utočište u medijima drugačijeg tipa o kojima se u Hrvatskoj najčešće govori kao o neprofitnim medijima za kulturu.
Međutim, zbog nedostatnih potpora, neprofitni mediji za kulturu pod stalnim su pritiskom, a njihova fragmentiranost i nepovezanost dodatno otežava mogućnost jačanja te smanjuje vidljivost. Posljedično, smanjuje se prostor unutar kojeg bi se predstavljala i problematizirala kulturnoumjetnička produkcija, posebice ona vezana uz nezavisnu kulturu i nove umjetničke prakse.
Iz tih razloga su udruge Kurziv i Kulturtreger pokrenule projekt Prostori govora koji kroz različite formate stvara poligon za povezivanje neprofitnih medija za kulturu (primarno portala) i transfer znanja i informacija čime se jačaju ne samo ovi mediji već i cijelo polje kulture. Tek sustavnim bavljenjem neprofitnim medijima za kulturu i zagovaranjem poboljšanja njihove pozicije, možemo očekivati da će se medijska slika u Hrvatskoj unaprijediti te da će kultura dobiti svoje zasluženo mjesto kao jedna od onih djelatnosti koje doprinose razvoju civilizacijskih i demokratskih vrijednosti.
***
Projekt Prostori govora podržali su Ministarstvo kulture RH i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.
