Razni teoretičari već su utvrdili kako se specifične osobine interneta mogu iskoristiti za stvaranje potpuno novih književnih formi. Recimo, mogućnost stvaranja hiperteksta omogućila bi vezu između različitih dijelova teksta ili između različitih djela, kakva nije moguća kod djela tiskanih na papiru. Popularizacijom elektronskih knjiga, književnici su napokon počeli nešto podrobnije istraživati elektronski medij i polako iskorištavati novi potencijal.
Blake Morrison otvorio je natječaj za najbolje inovativne elektronske tekstove, a glavna nagrada iznosi 10.000 funti. Will Self također podržava eksperimentiranje s novim mogućnostima pisanja, podsjetivši da su slične 'nezamislive' eksperimente radili autori kao što su Cervantes i Laurence Sterne.
Caroline Smailes objavila je e-knjigu 99 Reasons Why koja nudi izbor između 11 različitih završetaka.
Morrison navodi kako e-knjige nude mogućnost još veće interaktivnosti između djela i čitatelja, što je oduvijek bilo izraženo obilježje književnosti.
Povjesničar Iain Pears, koji također stvara interaktivnu knjigu, nešto je skeptičniji prema interaktivnosti: "Ne želim preveliku uključenost čitatelja u djelo i ovo nije igrica. Igrice možda izgledaju odlično, ali nikad nećemo dobiti igricu na razini Hamleta."
Neki drugi skeptici primijetit će da su sve dosadašnje inovacije elektronskih knjiga zapravo već ostvarene na papiru: sjetimo se avangardnih književnika, Borgesovih priča i ideja, zatim romana Ženska francuskog poručnika Johna Fowlesa, potom Hazarskog rečnika Milorada Pavića (1984.) koji predstavlja tipičan primjer hiperteksta, i brojnih drugih djela koja odudaraju od uvriježene ideje tiskanog književnog djela. Može li eksperimentiranje u pisanju e-knjiga uroditi nečim zaista novim ili će se svesti na kopiranje starih ideja? Saznat ćemo u budućnosti.
izvor: The Guardian
foto: cybershotking
