U kanadskoj pokrajini Quebec dizajneri Thilo Folkerts i Rodney LaTourelle sagradili su veliki vrt sačinjen od knjiga, koji se nalazi usred šume. U projektu su autori iskoristili 40 tisuća knjiga, ali i drvene letve i žive gljive. Kako će gljive rasti i razvijati se knjige će se raspadati i tako će se papir vratiti nazad u zemlju, iz koje će rasti nove biljke. Ova organska fantazija zove se Jardin de la Connaissance, a ovako je opisuju autori: "Vrt je napravljen od odbačenih knjiga koje formiraju zidove, klupe i podlogu. Baziran na otvorenom kompozicijskom principu ovi elementi su poslagani da kreiraju vrtni prostor, koji će biti integriran s mjestom i sa strukturom same šume. Ortogonalna organizacija podsjeća na neoplasticizam početka 20. stoljeća, evocirajući pritom optimističnu orijentaciju koja se bazira na primarne elemente. Usprkos tome, ovaj utopistički moment je kontrapunktiran postupnom dekompozicijom samog papira."
***
U SAD-u je u punom jeku velika promotivna kampanja u središtu koje je roman Freedom Jonathana Franzena, autora romana Korekcije, prema nekima jednog od najboljih američkih romana zadnjih 20-ak godina (prema drugima, pak, možda i najprecijenjenijeg romana novog milenija, koji samo pokazuje snagu mišića američkih izdavača i literarnih magazina koji su od mediokritetske sage napravili svevremeno remek-djelo i od jednog po svemu prosječnog autora svjetskog književnog superstara). Da su spomenuti mišići književnog establišmenta zaista neprijeporna činjenica pokazuje ne samo podatak da je Franzenov novi roman Freedom koji za nekoliko dana izlazi u Americi dobio već dvije velike kritike u New York Timesu gdje je proglašen 'remek-djelom suvremene američke fikcije', već i da je pred vojskom novinara koji prate Baracka Obamu i njegovu obitelj na ljetnom odmoru u WASP-ovskom gnijezdu zvanom Martha's Wineyards kopija knjige uručena predsjedniku.
Dakako, tu je i čitav niz jednako tako moćnih promotivnih akcija, pa je tako romanu Freedom posvećen glavni tekst u novom broju magazina Time, a tu je i svesrdna potpora prve žene američkog izdavaštva, Oprah Winfrey. No, prošli tjedan su se pojavili i prvi simptomi prezasićenosti, i to prije no što je sama knjiga objavljena, pa je tako, primjerice, hit-autorica Jodi Picoult kritizirala New York Times zbog njihovog vječnog fokusa na, kako ih ona naziva, 'white male literary darlings'. Nakon nje javila se i chick-lit autorica Jennifer Weiner, autorica bestselera In Her Shoes, koja je čitavu gungulu nastalu prije samog objavljivanja Franzenovog romana nazvala 'Franzenfrenzy', rekavši kako je 'ne smeta Franzen per se, već sve što ima veze s njegovom knjigom, kao i njegov stav prema potpori gospođe Winfrey, potpori Time magazina itd.'
***
Osim što se divi književnom opusu Jonathana Franzena Time magazin pozabavio se još jednom temom koja ima veze s knjigama, iako je u svojoj srži mnogo više uznemirujuća. Riječ je o Guantanamu, odnosno o sudbini 176 zatvorenika koji se nalaze zatočeni na Kubi od strane Amerikanaca. Novinari Timea obradili su materijal za čitanje koji je na raspolaganju tamošnjim zatočenicima. Ako je vjerovati upravi ovog ilegalnog zatvora zatvorenici imaju mogućnost čitati čak 18 tisuća naslova, među kojima i velike hitove kao što je serija o čarobnjaku Harryju Potteru J.K. Rowling, ali i seriju Sumrak Stephenie Meyer. Fantasy je očito dobro zastupljen budući da se među knjigama nalazi i trilogija Gospodar prstenova J.R.R. Tolkiena, a osim bjega od stvarnosti zatvorenici imaju prilike čitati i self-help materijale, među kojima je i knjiga pod nazivom Ne budi tužan. Prema dostupnim informacijama upravo je Harry Potter među najčitanijim knjigama, iako su od knjiga popularniji DVD-ovi, novine i časopisi, koji se jednom tjedno nude na kolicima. Ponuđene knjige su na 18 različitih jezika, među kojima su arapski, engleski i francuski.
Inače, trend u američkom zatvorskom sistemu, kojeg zloglasni Guantanamo dakako nije dio, upravo je obavezno čitanje koje, u kombinaciji s uvjetnom kaznom, sve više zamjenjuje zatvorske kazne. Tako je početkom ljeta pokrenut program pod nazivom 'Mijenjanje života pomoću književnosti' kojim se potiče zatvorenike na obrazovanje i toleranciju upravo preko čitanja knjiga.
***
Danas, u četvrtak 26. kolovoza, u 13.20 na zagrebačkom groblju Mirogoj bit će održan sprovod Vladimira Devidéa, književnika, japanologa i matematičara koji je prije nekoliko dana preminuo u zagrebačkoj Klinici za plućne bolesti Jordanovac. Vladimir Devidé je autor 17 knjiga, kako haiku poezije, tako i onih o japanskoj kulturi koje je bio veliki popularizator. Rođen je 3. svibnja 1925. u Zagrebu, a diplomirao je na Građevinskom odsjeku, konstruktorskom smjeru Tehničkog fakulteta u Zagrebu 1951. godine. Radio je kao profesor na Elektrotehničkom fakultetu i Fakultetu strojarstva i brodogradnje, a osim po znanstvenom radu bio je najpoznatiji hrvatski japanolog te je od 1999. počasni predsjednik Društva hrvatskih haiku pjesnika i počasni član Njemačkog haiku društva.
