Knjige o filmu
Hrvatski filmski redatelji I. (HFS) Joška Marušića, Tomislava Čegira i Tomislava Šakića prvi je svezak knjige koja će po svojem obimu konkurirati Škrabalovoj Povijesti. Donosi pogled na redatelje hrvatskog igranog i dokumentarnog filma iz perspektive novih istraživača hrvatskoga filma, dok je redatelje animiranih filmova (u čiju povijest mladi filmolozi još nisu ozbiljnije zagrizli) obradio upravo jedan od autora. Otegotna je okolnost bila činjenica da još nije izrađena filmografija hrvatskoga filma (osim dugometražnog igranog filma) od 1940. do 1990. (razdoblja od 1904. do 1940. te od 1990. od 2000. obradio je prerano preminuli Vjekoslav Majcen).
Dok skuplja sredstva za film o Slavenki Drakulić, filmski kritičar i redatelj Petar Krelja (1940.) objavio je, nakon Golika (1997.) i Ispod crte (2005.) i treću svoju knjigu - Kao na filmu – Ogledi 1965.-2008. (HFS). Od ranih tekstova objavljenih sredinom 1960-ih do danas, Krelja se pita na koji nas način medij filma tjera da mu tako slijepo vjerujemo, čak i onda kada neprikriveno izmišlja i obmanjuje. Kreljin esejistički opus predstavljen je sa zamjetnim elipsama, s dubinskim flashbackovima i flashforwardima po memoriji svjetske i hrvatske kinematografije, ali i subjektivnim svjedočanstvima o vlastitom dokumentarističkom suočenju s 'mehanikom' filma i 'poetikom' zbilje.
Prema nepisanom pravilu, koje vrijedi od početaka organizirane kinematografije u nas, dokumentarac je filmska vrsta kojom redatelji krate vrijeme, stječu iskustvo ili jednostavno preživljavaju čekajući pristup reprezentativnoj, cjelovečernjoj kinematografiji. Tako je bilo i sa Zoranom Tadićem (1941.-2007.), čiji su tekstovi o filmskoj fakciji objavljeni u Ogledima o hrvatskom dokumentarcu (HFS). Posljednji Tadićev dokumentarni film Kašinska 6 datira iz iste godine kad je u skromnim produkcijskim uvjetima snimio svoj prvi i danas kultni igrani film Ritam zločina (1981). Poslije njega, iako se nije odricao od stvarnosti ni u žanrovskom okviru fikcionalnog filma, nije se vraćao dokumentaristici, barem ne u praktičnom smislu. Ipak, u rasponu od 35 godina nastali su tekstovi koji pokrivaju širok spektar interesa: od pokušaja okvirnog definiranja predmeta, dokumentarnog filma kao takvog, pa sve do (mini)eseja o pojedinim značajnim autorima ili razdobljima hrvatskog dokumentarca.
Naslov zbirke eseja filozofa Marijana Krivaka (1963.) Film...Politika...Subverzija? (HFS) otkriva da se autor bavi političkim filmom. Tekstovi su raznovrsne naravi, pisani različitim povodima, a tematizirani su autori iz različitih razdoblja filmske povijesti – od sovjetskog revolucionarnog (Dovženko) i propagandnog (Riefenstahl), preko poslijeratnog autorskog (Resnais, Godard, Marker, Losey) i političkog filma (Belocchio, Bertolucci, Petri) do suvremenih autora poput Loacha i Hanekea.
Festival eksperimentalnog filma i videa 25FPS svake nas godine počasti jednim vrijednim izdanjem malog formata. U Proširenom filmu (25FPS, 2009.) sakupljeni su eseji o dijelu filmske umjetnosti koji doslovce prelazi granice platna. Prošireni film kao umjetničko-filmski pokret pojavio se šezdesetih godina prošloga stoljeća. Iako je već Oskar Fischinger u 1920-im spojio pet filmskih projektora i slajdova, što se može smatrati prvom izvedbom proširenog filma, ta je praksa svoje radikalne izričaje dobila upravo početkom druge polovine 20. stoljeća. Da biste se lakše snašli u svijetu proširenog filma, koji, među ostalim, obuhvaća i live cinema, svakovrsne instalacije i VJ-ing, uz knjigu dobivate i obiteljsko stablo proširenog filma, u kojem je dan pregled razvoja i kategorija ovog vrlo širokog i plodnog područja.
Onima koje je zainteresirao Prošireni film preporučujemo i zbornik tekstova Vizualni studiji – umjetnost i mediji u doba slikovnog obrata (CVS – Centar za vizualne studije) urednika Krešimira Purgara. Vizulani su studiji disciplina koja je danas u stanju otvoriti pitanja o cjelokupnom polju vizualnosti, od povijesti umjetnosti do vizualne semiotike, popularne kulture, filma i masovnih medija te, što je još bitnije, interakcijom ovih disciplina ponuditi neke važne odgovore ili barem uputiti na metodologiju kojom možemo pristupiti suvremenim vizualnim iskazima. Vizualni studiji tematiziraju pojam slike danas, onako kako ga tumače W.J.T. Mitchell i pretežno njemačka, vrlo utjecajna znanost o slici; odnos vizualnih studija i tradicionalne povijesti umjetnosti, društvo spektakla, načine na koji promatramo suvremenu umjetnost itd.
U recesijskoj nas je godini iznenadila nova filmska biblioteka. Altman Davida Thompsona i Kieslowski Danusje Stok ovogodišnje su uzdanice Pozitiv filma. Bilo da ste obožavatelj ovog Poljaka čiji se opus proteže od Dekaloga do Triju boja, ili više volite Kratke rezove bivšeg vojnog pilota, tristotinjak stranica obiju izdanja bit će dovoljno da ih dobro upoznate. Jednu od knjiga očekujte uskoro i u Začitavanju.
Monty Python – Autobiografija (Ljevak). Pajtonovci sobom samima: djetinjstvo, upisi na faks, međusobna upoznavanja, rad na raznim zabavnim emisijama BBC-ja, nastanak Montyja Pythona, četiri sezone serije protkane mnoštvom nezaboravnih skečeva i pjesama, Sveti gral, Brianov život... Svi koji se već niste upoznali s Letećim cirkusom krenite u potragu za smislom života. Ako su vam od komedijaša i satiričara draži tough guys za vas je Clint Eastwood – čovjek od milijun dolara (Profil) Douglasa Thompsona. Ova biografija otkriva što se krije iza mita o najvećoj filmskoj zvijezdi svih vremena, a jedinstvena je po tome što je to jedina knjiga o Clintu Eastwoodu pisana uz suradnju samoga glumca.
Nakon mnogo teorijskih, evo i jedne knjige koja vas poziva na praktični rad. Borivoj Dovniković – Bordo (1930.), jedan od pionira naše animacije uči vas tajne zanata u Školi animiranog filma (Cipetić). Ako pak imate filozofskih nagnuća, a ne gnušate se popularne kulture, pročitajte knjigu Zvjezdane staze i filozofija (Jesenski i Turk) Jasona T. Eberla i Kevina S. Deckera. Imate li potrebu svoj lik reproducirati u seriji šarenog sitotiska vjerojatno ćete željeti saznati još ponešto o Andyju Warholu, autora Djevojke iz Chelseaja. Insajderski prikaz pop-art scene šezdesetih dodnosi Warholovova i Hackettičina knjiga POPizam (Ljevak), a ako vam Warhola još nije dosta, pročitajte kao njegov lik i djelo secira Cecile Guilbert u knjizi Warhol Spirit (Sandorf, 2009.).
Knjige o glazbi
Šareni dućan ove je godine objavio zbirku Priče iz doba jazza Francisa S. Fitzgeralda. Isto to razdoblje, 1920-ih i 1930-ih godina, eru velikog kulturološkog utjecaja džez-glazbenika na kulturu mladih, opisao je i Mailer u White Negro. Ovo izdanje indikativno aktualizira i predložak ekranizacije Priče o Benjaminu Buttonu. Junaci zbirke nerealno su bogati ljudi, koje su okolnosti snalaženja u vremenima velike ekonomske krize dovele u fabulu bajke, a još više i groteske.
Naklada Ljevak objavila je klasik Simona Reynoldsa Energetski bljesak, koji ujedno predstavlja i hibrid između žanrova - poetsku interpretaciju klupskih avantura. Osim ove knjige, objavljena je i jedna od biografija grupe Led Zeppelin, Kada su bogovi hodali zemljom, Micka Walla. Kvartet koji je baratao najrazličitijim mitologijama od okultnog (cf. Crowley) do putenog (cf. Seks, Droge i Rock) bio je utjelovljenje dionizijskog i apolonijskog u potrazi za petim elementom, a Wall si je dao dobrog truda da poštiha i preruje tkivo utjecaja najrazličitijih kulturnih izvora na njihove klasike. Treba istaknuti i vrlo poticajan prijevod Petre Štrok.
Roman o Veneciji osamnaestog stoljeća, u vrijeme stvaralaštva svećenika Antonija Vivaldija, te njegove dvije Muze, napisala je Laurel Corona, a naslov je, dakako, Četiri godišnja doba.
Na terenu ozbiljne glazbe pojavljuje se nekolicina naslova istaknutih suvremenih mislitelja: Igor Stravinski, Šest predavanja o glazbi (Algoritam), Mladen Dolar, Glas i ništa više (Disput) te 935 stranica teška Majstori europske glazbe: od baroka do sredine 20. stoljeća (Matica Hrvatska) Viktora Žmegača. U knjizi, koja predstavlja ciklus predavanja održanih na sveučilištu Harvard u akademskoj godini 1939/40., Stravinski je kao profesor poetike pokušao razlučiti problem dogme u glazbi, no nije uspio dati jasan odgovor. Dolarov naslov, objavljen u izvorniku za ljubljansku Analectu, a preveden s američkog izdanja MIT Press, promatra glas u svoj njegovoj pojavnosti etičkog, fizičkog, političkog i metafizičkog fenomena, u odnosu na tijelo, Boga i povijest. Autor podastire nebrojene primjere iz povijesti književnosti uz miljokaze Freuda, Lacana i Žižeka, a tekst je obogaćen anegdotama, u najboljem duhu njemačke, i posljedično, zapadnoeuropske znanosti.
Knjige, koje svaka na svoj način spadaju van kategorije, prevodilačko su izdavački pothvat romana Školice argentinsko-francuskog pisca Julija Cortazara, u nakladi Pelaga, te Pečarić-Kovačevićev Thompson - u očima hrvatskih intelektualaca u izdanju Profila.
Knjige Dubravka Detonija, dnevnički zapisi Atlasa života (Fraktura) i Bosiljke Perić-Kempf, Susreti i razgovori (Jesenski &Turk) stoje u nezavidnom odnosu. Bez potonje knjige, koju potpisuje novinarka i muzikologinja koju je sudbina učinila aktivisticom, ne bismo uopće bili svjesni koliko su mediji zdušnim nastojanjem učinili da riječ o glazbi, diskusija o njezinoj estetici, ali i kriteriji njezine produkcije, nestane iz javne svijesti te da se obistini Enoovo proroštvo da će, po svom karakteru, "glazba budućnosti biti poput parfema". Detonijeva 'memoarska' knjiga, pak, dokida ikakvu mogućnost komunikacije, baš kao i maestrova glazba. Svojim jednosmjernim emitiranjem ostavlja dojam fizičkog tupila, tijela izmučenog transom na kraju filmskog maratona pred televizorom. Dnevnički dijelovi Atlasa dulje su vrijeme bili objavljivani na stranicama časopisa Cantus, doživjevši nemalo zgražanje među dijelom javnosti, te s nekim drugim naslovima s ovog popisa zaslužuju daljnje tematiziranje. Možda čak i psihoanalizu.
Ukratko, u godini iza nas, brojčano su podbacila upravo publicistička djela vezana uz glazbu (Reynolds i Wall), te su ih teoretska izdanja (Dolar) na esencijalne teme glas-be (kao takove) nadmašila, uz objavu nekolicine žanrovskih kapitalaca, Fitzgeralda i Cortazara.
Knjige o filmu: Srđan Laterza
Knjige o glazbi: Vid Jeraj
The best of Filmski.net
GLAZBENI FILMOVI
RIP: A Remix Manifesto
Pravi dokumentarac modernog doba, oda remiksiranju i sempliranju u kojoj se miješaju anarhističke ideje, prilozi samih gledatelja i dobra muzika iz prošlosti i sadašnjosti.
Rumba
Evo i jednog zanimljivog filma koji se odriče dijaloga, te vješto i duhovito pripovijeda slikom, glazbom i plesom.
Sevdah
Autentična domaća priča o fado glazbi s naših prostora - sevdahu.
Lou Reed: BerlinRedatelj Julian Schnabel uspio je zabilježiti povijesni trenutak kada je Lou Reed po prvi puta uživo izveo svoj legendarni album iz 1973., pa ovaj film ne bi smjeli propustiti ljubitelji rocka.
Michael Jackson's This Is ItIako ne pruža dublji uvid u intimu Michaela Jacksona, film pruža jedinstveni uvid u njegovo stvaranje showa koji je trebao biti kruna njegove karijere.
FILMSKE ADAPTACIJE KNJIGA
Gangsteri
Vrhunska HD rekonstrukcija ere Velike depresije, a ujedno i zanimljiv prikaz porasta moći države i mafije. I naravno - Michael Mann opet od svojih (anti)junaka stvara romantične heroje.
Doušnik!
Evo konačno i filma koji se ne boji koristiti tok svijesti, i to onaj u kojem se čini da junak uopće ne komentira ono što se stvarno događa. Na kraju imamo noirevski obrat u kojem saznajemo da smo upoznali biznismena novog kova: priglupog patološkog lažljivca i lopova.
Gomorra
Priča o sveprisutnoj 'hobotnici' mafiji izvorno je publicističko djelo jednog autora, no tim od čak 6 scenarista i redatelj Matteo Garrone napravili su film koji izgleda kao da je dokumentarac napravljen skrivljenom kamerom.
Frost/Nixon
Mislite da su transkripti intervjua s jednim političarom dosadno štivo? Ovaj film uspijeva od talk-showa napraviti uzbudljivi triler!
Kompleks Baader Meinhof
Usprkos nekim manjkavostima zbog sažimanja opsežne građe, ovaj film je odličan primjer adaptacije biografsko-povijesnog djela koja je ujedno i informativna i napeta.
The best of Muzika.hr
Najbolji filmski soundtrackovi ili glumci pred mikrofonom
The Twilight Saga: New Moon
Bez previše patetike, (originalno skladan za film) soundtrack 'New Moona' školski je primjer učenja na greškama; ako ne ide samoubilačkim-Weltschmerz tekstovima, onda ide dobrim starim rockom, dakako, kako to priliči atmosferi, izvučenog iz nekog vlažnijeg podzemlja...
Michael Jackson This Is It
Ad hoc složenom dokumentarcu "This Is It" pridružuje se sadržajno odličan, kontekstualno morbidan i sjetan soundtrack najvećih hitova Michaela Jacksona, kronološki poredanim prema pojavljivanju u filmu, a osim što odražava veličinu neupitno najvećeg zabavljača u povijesti glazbe, on odražava i bešćutnost duha našeg vremena.
Pete Yorn & Scarlett Johansson: "Break Up"Iako su mnogi nemilice (i prije svega, nepravedno) skočili na Scarlett Johansson i njezin prvijenac "Anywhere I Lay My Head", naša neodoljiva starleta zapravo pokazuje više šarma nego što neki žele prihvatiti ili mogu podnijeti.
Pisci pred mikrofonom ili muzičari zamazani tintom
Arsen Dedić: Zidne novine
Personificirano iskustvo sugerirano Dedićevim 'zidnim novinama' sasvim
novim stihovima ilustrira životnu trošnost, ali kroz oči mudroga mladića
koje vide licemjerje njegova dva grada, prijatelja 'lažnog prvoborca'
kojeg više nema i život koji je proživljen.
Darko Rundek: Uhovid
Ali bez obzira na Rundekove brojne i dokazane talente, pa tako i pjesništvo, ipak je teško njegove stihove čitati na papiru jer jednostavno navode da ih se zapjevuši i tako crno na bijelo čine se kao da vape za glazbom, pomalo kao riba na suhom...
Nick Cave: Smrt Bunnya Munroa
Cave je objavio je mračnu priču Smrt Bunnya Munroa o autodestruktivnom samohranom ocu i ovisniku o seksu čime tematski i atmosferom ostaje dosljedan prvijencu "I magarica ugleda anđela".
