Sa(n)jam knjige u Istri ipak će se održati! Tako je barem poručio istarski župan Ivan Jakovčić na konferenciji za novinare u Puli. Jakovčić je izjavio kako se privode kraju razgovori o mogućim sponzorima ovogodišnjeg, 15. izdanja sajma u Puli, što je nužno budući da u proračunu više nema novca za dodatno financiranje sajma.
"Istarska županija redovito i kvalitetno prati sajam. Osobno ću se potruditi i vidjeti možemo li naći nekog privatnog sponzora da pomogne. Zainteresirani smo i za to da Istarska županija i grad Pula te Sajam knjige na novim osnovama razgovaraju o sajmu za sljedeću godinu", rekao je Jakovčić koji je ovime zapravo reagirao na optužbe koje su pljuštale sa svih strana, a među kojima je posebno precizna i jasna bila ona hrvatskog PEN-a, iz kojeg su poručili kako je "neshvatljivo da se politički moćnici, osobito oni iz Pule i Istre, hvale svojom posebnošću i kulturom, a ostaju ravnodušni pred skandalom koji im kuca na vrata. Novac kojim raspolažu nije njihov novac, to je novac koji se Sajmu posuđuje kako bi se višestruko vratio. Sajam je to i činio te Pulu i Istru učinio kulturnom referencijom prvorazrednoga značenja. Onaj koji to ne razumije jednostavno to ne zaslužuje". Rasplet čitave priče očekuje se do kraja ovoga tjedna.
No, ako nema novca za sajam u Puli, ipak ga ima za 'projekt' smješten u srcu Istre, u Pazinu, gdje je otvorena Kuća za pisce - Hiža od besid. Riječ je o projektu Istarske županije i grada Pazina, a osnovna ideja bi trebala biti "razmjena ideja i iskustava u mističnom ambijentu", budući da je hiža smještena na rubu ponora Pazinske jame, tridesetak metara od pazinskoga kaštela. Zanimljivo je da je projekt 'mistične kuće za razmjenu iskustava' koštao točno 700 tisuća kuna, upravo onoliko koliko nedostaje za održavanje sajma knjiga u Puli. Župan Jakovčić očito se odlučio na opovrgavanje teza PEN-a pa se, dakako, pojavio i na svečanosti u Pazinu, gdje je uz par inspirativnih nazdravica naglasio kako će "Pazin biti prijestolnica riječi u ovom dijelu svijeta". A da novaca za kulturne projekte ipak ima, usprkos vlastitoj izjavi da je kasica prasica za kulturu ispražnjena, Jakovčić je dokazao svečanim potpisivanjem petogodišnjeg ugovora s pazinskim gradonačelnikom Renatom Krulčićem, kojim se regulira financiranje hiže i pripadajućih joj programa.
Slikovnica Little Red Hen koju je ilustrirao Andy Warhol naći će se na velikoj aukciji Bloomsburyja sljedećeg mjeseca u New Yorku. Riječ je o Warholovim ilustracijama narodne priče o maloj crvenoj koki koja marljivo skuplja zrnje dok lijeno društvance koje sačinjavaju miš, maca i čuko, koji k tome još i čita novine, podrugljivo gledaju njen posao. Warhol je ove ilustracije napravio u ranoj fazi karijere, negdje između 1957. i 1959. godine, i to za izdavača Doubleday Book Club odnosno njihovu popularnu ediciju Best in Children's Books. Warhol će biti samo dio bogate ponude koju sačinjava 365 originalnih dječjih knjiga i slikovnica, a koja će se održati 9. prosinca.
Slobodarska knjižnica i čitaonica Roko i Cicibela, autonomni prostor u kojem se mogu pročitati ili posuditi knjige, časopisi, novine i fanzini koji se bave anarhističkom odnosno slobodarskom teorijom, analizama i praksom, ima novo radno vrijeme. Naime, od sada se svaki utorak i četvrtak od 17 do 20 sati može svratiti na čaj ili (organsku)
kavu i druženje u Frankopansku 1 (u dvorištu). Ulaz je slobodan, članarina se ne plaća, a kavu i čaj možete dobiti za donaciju. Teme koje su zastupljene u Roku i Cicibeli su anarhizam, ekologija, povijest pobunjeničkih pokreta, pitanja roda/spola, kontrakultura, subkulture... Od sad se više informacija, a uskoro i kompletan popis knjiga može pronaći na www.ispodplocnika.net.
I najvažnije za kraj: Roko i Cicibela traži novi prostor, jer je trenutni smještaj tek privremeno rješenje pa ako imate nešto u vidu, ne veliko, a blizu centra, svakako se javite na ispodplocnika@net.hr ...
Za kraj ovotjednog koktela recimo kako je Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) u suradnji s Adriatic Mediom, u okviru projekta 'Besplatne elektroničke knjige', objavilo dva nova besplatna naslova: zbornike Ekran priče 01 i Ekran priče 02, čime se trenutačan broj naslova na mrežnim stranicama projekta (www.elektronickeknjige.com) popeo na 111.
Zbornici Ekran priče proizišli su iz natječaja za kratku autorsku priču (950 do 2700 znakova), kojeg su tri puta zajednički organizirali IskonInternet (današnji Net.hr) i Naklada MD, a koji je počeo krajem 2002. godine, a završio u lipnju 2006. godine, kada je Profil objavio četvrtu knjigu ovog 'serijala'. Osim što je bio najmasovniji u svojoj kategoriji, natječaj je bio jedinstven i zbog toga jer su svaku od knjiga svojim glasovima sastavili čitatelji, a u njih su uvršteni profesionalci i hobisti, poznati i nepoznati, priznati i nepriznati. U četiri godine na natječaj se prijavilo više od 2.000 autora s više od 4.500 priča. Zbog svoje otvorenosti i demokratičnosti Ekran priče je privlačio i etablirane autore koji su bili spremni ući u natječaj s potpunim početnicima ili književnim amaterima i prepustiti se žiriju, koji do proglašenja pobjednika nije znao tko su autori pojedinih priča. Rezultati su samo potvrdili opravdanost takvog pristupa. Pobjednica prvog Ekrana priče bila je do tada književno nepoznata Lada Puljizević, drugo mjesto osvojio je Rade Jarak, književnik, urednik, izdavač, likovni kritičar... Na drugom natječaju pobijedila je profesionalka Lamija Begagić iz Sarajeva, koja promovira internetsku književnost u okviru projekta Omnibus, slično kao i drugonagrađeni, Krešimir Pintarić, autor projekta Elektroničke knjige, odnosno Društva za promicanje književnosti na novim medijima. U žiriju su tokom godina sjedili Edo Popović, Roman Simić, Simo Mraović, Robert Mlinarec, Stjepan Balent i drugi.
