Emir Kusturica, muškarac i režiser, faca i veličina, heroj, umjetnik i prijatelj Diega Armanda Maradone, dakle taj Emir Kusturica, a ne neki drugi, upravo je postao bogatiji za pristojnih dvanaest hiljada eura. Toliko će mu, naime, morati izbrojati pisac Andrej Nikolaidis i crnogorski tjednik Monitor, jer tako kaže Vrhovni sud Crne Gore pa ti probaj ne poslušat. Duševne boli u vrijednosti od dvanaest hiljada Kusturici je priuštio tekst 'Dželatov šegrt' objavljen prije pet godina, daleke nam 2004. godine, s nadnaslovom 'Emir Kusturica pravoslavni hrišćanin'. Sud je rekao da je Kusturicu sigurno zaboljelo u vrijednosti od tri hiljade eura činjenica da je Nikolaidis na jednom mjestu u tekstu rekao da je Kusturica 'glup'. Sud je, nadalje, procijenio da je bar četiri i pol hiljade eura vrijedan epitet 'ružan', a još tri i po pridjev 'pokvaren', dok je pasus u kojem je Nikolaidis napisao da "sve što Kusturica posjeduje ima zahvaliti magarcima", vrijedan brat bratu hiljadu eura. Osim toga, časni sud je presudio da je optužba da je Kusturica pružao alibi za svakog ubijenog Muslimana vrijedna 250 eura, baš kao i insinuacija da se svrstao na stranu dželata u Srebrenici. No, da pokaže milost, sud je odlučio da mu ovih zadnjih 250 eura oprosti i zaokružio cifru na 12 hiljada pa nek' ide život. Da ne bi bilo zabune, bio je tu i službeni pisar koji je sve to lijepo zapisao, crno na bijelo, zlu ne trebalo. Među ostalim i ovo:
"Sud je procijenio da vještačenje nad E.K. nije bilo potrebno jer su grubo vrijeđanje, podsmijeh i izlaganje ruglu morali izazvati težak i ozbiljan poremećaj psihičke i emocionalne ravnoteže, kod svakog čovjeka, pa i tužioca". Zlu ne trebalo.
No, vratimo se mi iz emocionalne neuravnoteženosti pravo u književni ekvilibrij. Ravnovjesje! - ime ti je DPKM. Projekt 'Besplatne elektroničke knjige' toliko se zahuktao da sad više ne izbacuje knjigu po knjigu, kako smo navikli, već ih izlazi više istovremeno. Tako su se pojavila i dva nova pjesnička naslova: Plahta preko glave Dorte Jagić i Grudi i jagode Darije Žilić. Jagićkina Plahta preko glave slavi deseti rođendan (objavljena 1999. godine), dok je zbirka Grudi i jagode originalno objavljena 2005. godine. Trenutno je na mrežnim stranicama projekta www.elektronickeknjige.com dostupno 105 naslova.
Filmski studio New Line Cinema, koji je stajao iza izuzetno uspješne trilogije Gospodara prstenova, konačno može krenuti sa snimanjem Hobbita J.R.R. Tolkiena. Razlog tome jest nagodba koju su Tolkienovi nasljednici uspjeli postići s filmskim studijom u parnici vrijednoj više milijuna funti. Tolkienova obitelj pokrenula je postupak početkom prošle godine, a studio New Line Cinema je u međuvremenu velikim financijskim transferom priključen korporaciji Warner Bros. Tužbom je od kompanije New Line Cinema zatraženo 133 milijuna funti, zbog toga što im, kako su tvrdili Tolkienovi, nije isplaćen multimilijunski dio kolača koji je kompanija zaradila od filmske trilogije. Inače, trilogija Gospodar prstenova, koja je osvojila sveukupno jedanaest Oscara, do sad je zaradila gotovo dvije milijarde dolara. Dosta velik dio novca od nagodbe pripast će Zakladi Tolkien, britanskoj organizaciji koja se bavi humanitarnim radom diljem svijeta. Sin J.R.R. Tolkiena, Christopher Tolkien, inače i sam ugledan pisac, izjavio je da "ljudima iz Zaklade nije bilo drago što su morali poduzeti pravne korake, no da su sad svi zadovoljni što je razmirica zaključena, što će omogućiti zakladi da novce uloži u važne humanitarne projekte." Također je rekao kako New Line Cinema sad može snimati Hobbita, odnosno dva prequela. Predsjednik Warner Brosa Alan Horn izjavio je kako kompanija "duboko poštuje doprinos Tolkienovih romana uspjehu filmske trilogije" (Booksa se ne slaže i smatra da je doprinos nekakve knjige Gospodar prstenova filmu Gospodar prstenova minimalan, pa čak i nepostojeći, op.a.) te kako je "zadovoljan što je parnica konačno okončana, na radost milijuna fanova J.R.R. Tolkiena koji s nestrpljenjem iščekuju filmsku adaptaciju".
Žiri jedne od najcjenjenijih nagrada u svijetu knjige, nagrade Man Booker, suzio je listu kandidata na samo šest imena. Riječ je o tri autorice i tri autora. Tu su Sarah Waters, Hilary Mantel, A.S. Byatt te J.M. Coetzee, Simon Mawer i Adam Foulds. Hrvatskim čitateljima od navedenih imena svakako je najpoznatije ono velikog južnoafričkog pisca J.M. Coetzeea, koji za nagradu konkurira fiktivnom autobiografijom Summertime. Riječ je o trećem dijelu fiktivnih memoara u kojem neki engleski biograf piše knjigu o pokojnom piscu J.M. Coetzeeu. John Maxwell Coetzee, jedan od predvodnika anti-apartheid pokreta među južnoafričkim piscima, dosta je prevođen i u nas, no pravo poznat postao je nakon što je 2003. godine proglašen laureatom Nobelove nagrade za književnost. Ako dobije ovogodišnje izdanje nagrade Man Booker, a neće (bar prema kladionicama koje kažu da je na pretposljednjem mjestu), postat će prvi autor kojem je to pošlo za rukom čak triput. Trenutno je uz sunarodnjaka, Australca Petera Careya (Coetzee je sad Australac, budući da godinama živi u Adelaidu te da ima australsko državljanstvo), jedini pisac koji je dva puta osvojio ovu nagradu; prvi put daleke 1983. za knjigu Life & Time of Michael K, a drugi put 1999. za izuzetan roman Sramota. Osim Coetzeea, od pisaca koji konkuriraju za nagradu, Man Bookera dobila je i A.S. Byatt, koja je postala laureatom 1990. za roman Possession, a ove godine konkurira s romanom The Childrens Book.
Neven Svilar
