Četvrtak
14.06.2007.

Reagiranja, reagiranja

booksa



A+ A-

Kao što smo očekivali, nedavna zbivanja na hrvatskoj kulturnoj sceni, izrijekom objavljivanje novog hrvatskog pravopisa te fijasko oko dodjele Vjesnikovih nagrada Ivan Goran Kovačić izazvala su brojne reakcije i polemike.

Par dana nakon što je Borivoj Radaković u otvorenom pismu podrške Viktoru Žmegaču upozorio na nepravilnosti pri izboru ovogodišnje Vjesnikove nagrade za književnost koja je završila u rukama Zdravka Zime, čovjeka koji je inicijalno predsjedavao žirijem, i profesor dr. Krešimir Bagić odlučio se za portal Jutarnji.hr prokomentirati "krčmarsku lakoću žiriranja" u Hrvata.

Krešimir Bagić, najpoznatiji pjesnik zagrebačke Dubrave, u tekstu kojeg u cijelosti možete pročitati ovdje, navodi da "iste stvari ne izgledaju baš isto s dubečkoga tramvajskog okretišta i s Jelačić placa," ciljajući na intervenciju Vjesnikovog žirija koji je naknadno dodao kandidate za nagradu, a kako je među njima, slučajno, bio i Zima, uslijedila je izmjena sastava žirija što je, kako znamo, rezultiralo nagrađivanjem upravo Zime, donedavnog predsjednika.

Bagić ovaj incident povezuje s preklanjskim Susretima književnih kritičara u Ðakovu za kritičarski uradak godine "kad je pobjednikom proglašena knjiga Helene Sablić Tomić koju tada u Ðakovu, a ni nekoliko mjeseci poslije, nitko u Hrvatskoj nije uspio vidjeti." Razlog tomu vidi u činjenici da je godinu dana ranije upravo ona predsjedala istim žirijem.

Viktor Žmegač, čiji je presjek njemačke kulture Od Bacha do Bauhausa bio najizgledniji kandidat za ovogodišnju Vjesnikovu nagradu, o cijelom incidentu još se nije oglasio.


Očekivali smo i da će reakcije na novi hrvatski pravopis biti burne i uglavnom ispolitizirane. I jesu. Na tribini Hrvatskog kulturnog vijeća 'Je li nam potreban Zakon o hrvatskom jeziku’ najglasnije se komentirao novi hrvatski pravopis. Jezikoslovci Stjepan Babić i Dalibor Brozović Maticu hrvatsku prozvali su zbog "miniranja rada Vijeća za normu standardnoga hrvatskog jezika i ponovnog uvođenja tzv. Novosadskog pravopisa koji je Matica hrvatska odbacila 1967. godine."

Predsjednik Matice hrvatske, Igor Zidić oštro im je uzvratio da će ga "zalijetanje pojedinih stručnjaka natjerati da kaže koji su od njih potpisivali i zalagali se baš za Novosadski pravopis," te da ih "očito treba podsjetiti da su pisali elaborate i elaborate o potrebi jednog jedinstvenog jezika hrvatskosrpskog, a sad su u nekoj novoj fazi." Ali priznaje da ni on sam "nije presretan nekim rješenjima, ali svjestan je toga da nema pravo i ne može zapovijedati stručnjacima.”

Ne sviđa mu se, objašnjava, što se pridjevi izvedeni iz stranih imena pišu fonetski, što može stvoriti zabunu i nejasnoću u pojedinim slučajevima. Ipak, da bi pravopis izašao, ne moraju se s njim slagati svi, pa tako ni s ovim Matičinim, zaključuje Zidić.

Akademik Brozović mišljenja je da je zbog engleskih napora da stvore Zapadni Balkan Hrvatskoj prijeko potreban zakon o zaštiti jezika, dok se ravnatelj Leksikografskoga zavoda 'Miroslav Krleža' Tomislav Ladan i akademik Stjepan Babić s njim o tom pitanju ne slažu.

"Uostalom takav zakon ne bi imao tko sastaviti, a ako bi ga tko i sastavio takav zakon u Saboru ne bi prošao," ustvrdio je Ladan, ali je dodao da bi "zbog naramka pravopisa, gramatika i jezičnih priručnika trebalo napraviti svojevrsni propisnik hrvatskog jezika".

Kako od tog zakona u dogledno vrijeme neće, pardon, ne će biti ništa, mi ćemo i dalje pisati bez greške, pardon, grješke.

POVRATAK NA VRH STRANICE
Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu.