Subota
09.06.2007.

Novi pravopis! Treći!

booksa



A+ A-

Općem ortografskom kaosu u Hrvata kraj se ne nazire, a dok se stanje čudom ne razriješi, na tržištu će od sljedećeg tjedna biti dostupna i treća verzija hrvatskog pravopisanja u izdanju Matice hrvatske. Novi hrvatski pravopis će na tržište biti lansiran pod sloganom 'Pravopis za vrijeme u kojem živimo!', a puk će ga moći nabaviti na svim kioscima Tiska, po cijeni od 120kn.

Hrvatski pravopis rezultat je gotovo četiri godine rada mlađe garde hrvatskih jezikoslovaca, Lade Badurine s riječkoga Sveučilišta te Ivana Markovića i Krešimira Mićanovića s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, a predstavlja svojevrsnu tampon-zonu između osovina Anić-Silić i Babić-Finka-Moguš.

Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske i Pravopisnog povjerenstva, na konferenciji za tisak održanoj u srijedu u Matičinoj palači kazao je kako je Matici bilo stalo da dobijemo jedan suvremeni pravopis, koji će, po njezinu mišljenju, bolje napraviti mladi ljudi, bez personaliziranih sukoba i personaliziranoga pisanja. Autori su pritom, kako je rekao, duboko zavirili u hrvatsku lingvističku i pravopisnu tradiciju, tako da u Pravopisu nema rješenja koja su nastala nasumce ili samo zato da se razlikuju od Babićevih ili Silićevih. Hrvatski pravopis Matice hrvatske po Zidićevu je mišljenju imaginarni 'treći' put u rješavanju pravopisne problematike koja se kod nas, kako je rekao, tretira na 'dva fronta', odnosno personalizirano.
Matica hrvatska ponudila je zato, istaknuo je, na razborit, racionalan i svakako pomirljiv način svoj pravopisni put.

U novome pravopisu nalazi se mnoštvo rješenja, pravopisnih pravila i primjera kojih se u dosadašnjim pravopisnim priručnicima ne može naći, a dodatna mu je vrijednost i u tome što se ozbiljno hvata u koštac s pravopisnim problemima koji dosad nigdje nisu bili sustavno rješavani – naglasio je dr. Mirko Peti, pročelnik Odjela za jezikoslovlje Matice hrvatske i član Pravopisnoga povjerenstva.

Novinare je zanimalo što je pravopis riješio drukčije od tradicije kada se radi, primjerice, o pisanju pridjeva koji dolaze od stranih riječi te problematici transkripcije i transliteracije s nelatiničnih pisama.

S tim u vezi, Mirko Peti je rekao da se spomenuti pridjevi pišu fonetski, a stana imena i gradovi etimološki te da je skupina suradnika izradila transliteracijsko-transkripcijske opise pojedinih stranih jezika.

U praksi to izgleda ovako:

Pridjevi nastali od stranih vlastitih imena pišu se prema izgovoru. Tako je od Haag pridjev haški, a od New York njujorški. No pri pisanju pridjeva na -ski osnova se može i zadržati u izvornome obliku, npr. gideovski umjesto židovski (prema franc. Gide).

Pokušaj, pak, da se uvede više reda u transkripciji i transliteraciji, unatoč brojnim suradnicima i brojnim obrađenim jezicima (uz ostalo perzijski, svahili, japanski) otvorit će brojne rasprave. U hrvatskoj je jezičnoj tradiciji da se albanska imena pišu etimološki, a ne prema izgovoru, pa je ustaljeno pisanje sh, a ne š u prezimenima (Gashi, a ne Gaši).

Oni novinari koji su očekivali da će novi pravopis Matice hrvatske riješiti dvojbu s pisanjem crkava, npr., našli su se pred novom dvojbom jer se pridjev sveti piše velikim početnim slovom (crkva Svetoga Marka). Uvijek se malim početnim slovom piše papa, baš kao i predsjednik, a to je rješenje tiskanim medijima mnogo prihvatljivije od dosadašnjih.

Dilema oko pisanja negativnog oblika prezenta pomoćnog glagola htjeti u novom je pravopisu riješena po uzoru na Anićev i Silićev pravopis, dakle propisuje jedino oblik neću, a daljnje udaljavanje od Babić-Ham-Moguševog Hrvatskog školskog pravopisa (Školska knjiga, 2005), koji je rađen po uzoru na raniji Babić-Finka-Mogušev pravopis, očituje se na slučaju pogreška/pogrješka, gdje su mlade snage odlučile da je oblik pogreška jedini točan.

Premda je Igor Zidić rekao da Matica svojim pravopisom ide trećim putem, bez polariziranosti i politiziranja, javnost koja je podijeljena i polarizirana baš oko tih dvaju pitanja s novim će pravopisom imati priliku ponovno lomiti koplja.

Iako pravopis još nije ni objavljen, napadi na isti nisu izostali pa ćemo već sljedećih dana imati priliku saznati je li istina da je novi pravopis identičan novosadskom pravopisu kojeg je Matica odbacila 1967, što tvrdi akademik Dalibor Brozović.

A do konačne uspostave ortografske norme, iz bujne šume hrvatskih dubleta vi izaberite one koji vam najviše odgovaraju ili one koji najmanje vrijeđaju vaš nacionalni ponos ili one koje ste naučili u školi. Još uvijek imate izbora.

POVRATAK NA VRH STRANICE
Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu.