Međunarodni žiri sastavljen od predstavnika prestižnih književnih festivala i institucija odabrao je deset najzanimljivijih pisaca i spisateljica aktivnih danas u Europi, a njihov rad posebno će se promovirati u sljedećih godinu dana diljem Europe. Bit će objavljena i antologija njihovih radova.
Ovaj izbor objavljen je danas na Londonskom sajmu knjiga kao dio projekta
Literary Europe Live kojeg vodi književna platforma
Literature Across Frontiers. Cilj izbora jest naglasiti bogatstvo i raznolikost europskog pisma u svim njegovim žanrovima i jezicima, uključujući manjinske jezike. Lista novih glasova uključuje pjesnike i romanopisce, te prevoditelje i publiciste iz deset europskih zemalja – Hrvatske, Katalonije, Mađarske, Makedonije, Malte, Norveške, Portugala, Slovenije, Škotske i Turske. Projekt financiraju program EU 'Kreativna Europa' i Arts Council of Wales.
"Naši Novi glasovi dobit će priliku kakvu možda inače ne bi dobili sa sličnim međunarodnim ili europskim nagradama”, izjavila je direktorica platforme Literature Across Frontiers Alexandra Büchler. "Oni ne pišu samo romane što je žanr kojeg izdavači najviše objavljuju. Zapravo, oni naglašavaju raznolikost europske književne scene – pišu unutar različitih žanrova, a mnogi od njih su i književni prevoditelji, kritičari i novinari u kulturi. Neki od njih pišu na jeziku kojeg članovi nacionalnog žirija možda ne mogu čitati, ili ga njegova vlastita država ne priznaje, unatoč činjenici da ga govore milijuni ljudi. S druge strane, možda pišu na jeziku koji je u tolikoj mjeri manjinski da se njihova čitateljska publika kod kuće mjeri u svega par stotina ljudi i malo je književnih prevoditelja koji mogu prevesti njihova djela na ostale jezike. No sve ovo ne znači da ih ne treba čuti, a to je upravo ono što platforma Literature Across Frontiers čini zadnjih petnaest godina. Mi književnost vodimo na put, a ponekad taj put započinje na najneočekivanijim mjestima.”
Deset Novih glasova Europe su:
1. Juana Adcock, meksička pjesnikinja i prevoditeljica koja živi u Škotskoj. Rođena 1980. u Meksiku, u svojoj prvoj knjizi Manca istražuje anatomiju nasilja u ovoj zemlji. Trenutno je pripravnica u sklopu programa za pjesnike Clydebuilt .
2. Bruno Vieira Amaral, portugalski pjesnik, pisac, prevoditelj, književni kritičar i pomoćnik urednika. Rođen 1982. Njegov debitantski roman As Primeiras Coisas (Bivše stvari) dobio je četiri velike portugalske književne nagrade.
3. Clare Azzopardi, spisateljica s Malte, rođena 1977. Njena djela uključuju pjesme, kazališne komade, kratke priče za odrasle, slikovnice i kratke priče za djecu i mlade. Njezina prva zbirka kratkih priča Il-Linja l-Ħadra (Zelena linija) objavljena je 2006., a trenutno radi na svom prvom romanu. Predaje maltešku književnost na Pripremnom studiju Malteškog sveučilišta.
4. Rumena Bužarovska, makedonska autorica. Rođena je 1981. godine. Objavila je tri zbirke kratkih priča – Žvrljotine, Osmica i Moj muž. Njezini književni prijevodi s engleskog na makedonski uključuju Lewisa Carrolla, J. M. Coetzeea, Trumana Capotea i Richarda Gwyna. Radi kao asistentica na Sveučilištu u Skopju gdje predaje američku književnost.
5. Erika Fatland, norveška autorica i socijalna antropologinja. Rođena 1983. Kao spisateljica je debitirala 2009. s knjigom za djecu Foreldrekrigen (Roditeljski ratovi). Njezina prva publicistička knjiga Englebyen (Selo anđela) o terorističkom napadu u Beslanu objavljena je 2011., a godinu potom uslijedio je naslov Året uten sommer (Godina bez ljeta) o terorističkim napadima u Norveškoj. Njezina najnovija knjiga je putopis naziva Sovjetistan u kojem piše o Kazahstanu, Kirgistanu, Tadžikistanu, Turkmenistanu i Uzbekistanu. Govori engleski, francuski, ruski, njemački, talijanski i španjolski.
6. Albert Forns je novinar i nagrađivani katalonski pisac rođen 1982. u Granollersu. Radi za časopis Time Out Barcelona, novine ARA te u kulturnom centru CCCB. Objavio je dva romana - Jambalaia koji je dobio nagradu Anagrama i Albert Serra koji je osvojio nagradu Documenta. Objavio je također i zbirku poezije Ultracolors inspiriranu djelima suvremenih umjetnika. Redovito piše o kazalištu, književnosti i vizualnim umjetnostima na svome blogu te za časopis Time Out i digitalni časopis Núvol.com.
7. Anja Golob rođena je 1976. u Ljubljani gdje i danas živi. Radi kao pjesnikinja, spisateljica, prevoditeljica i dramaturginja predstava suvremene umjetnosti i plesa. Objavila je tri zbirke poezije – dvije na slovenskom i jednu na njemačkom. Njezine pjesme i drugi tekstovi objavljeni su u brojnim časopisima, zajedno s oko 750 kazališnih kritika. U listopadu 2013. godine pokrenula je malu izdavačku kuću VigeVageKnjige gdje je glavna urednica.
8. Pjesnik Árpád Kollár rođen je 1980. u Zenti, u Srbiji. Živi u Segedinu gdje radi kao povjesničar književnosti na Segedinskom sveučilištu. Također je i predsjednik Mađarskog društva mladih pisaca (FISZ). Objavio je tri zbirke pjesama - Például a Madzag (Na primjer, niz) koja je dobila nekoliko književnih nagrada za debitante, Nem Szarajevóban (Ne u Sarajevu) i knjigu poezije za djecu Milyen madár (Koja ptica) koja je prošle godine proglašena mađarskom Knjigom godine u kategoriji dječje književnosti.
9. Ciwanmerd Kulek (pseudonim Civanmerda Eroglua) je romanopisac, pjesnik i prevoditelj. Rođen je 1984. u kurdskoj regiji Turske, a danas živi u Istanbulu gdje radi kao učitelj jezika. Napisao je četiri romana na kurdskom jeziku: Nameyek ji Xwedê re (Pismo bogu), Otobês (Autobus), Zarokên Ber Çêm (Djeca pokraj rijeke) i Defterên Perrîdankan (Leptirova bilježnica), te novelu Çar Yek (Četvrtina) i zbirku poezije Strana Şev û Rojekê (Pjesma jedne noći i jednog dana). Kulek je preveo više književnih djela s engleskog, španjolskog i turskog na kurdski, uključujući J. M. Coetzeea, Williama Faulknera, Jamesa Joycea i Gabriela Garcíu Márqueza.
10.
Zoran Pilić je hrvatski romanopisac i pisac kratkih priča rođen 1966. u Zagrebu. Objavio je knjige
Doggiestyle (priče, 2007),
Krimskrams (roman, 2009),
Đavli od papira (roman (2011),
Dendermonde (poezija, 2013) i
Nema slonova u Meksiku (priče, 2014). Kratke priče objavljene u nekoliko antologija na engleskom i španjolskom jeziku. Piše o knjigama, književnosti i paraknjiževnim fenomenima na portalu Booksa.hr.
(Z. Pilić)
***
Literature Across Frontiers je europska platforma za književnu razmjenu, prijevode i rasprave o javnim politikama koje određuju polje književnosti. Osnovana je 2001. godine pri Mercator institutu za medije, jezike i kulturu Sveučilišta Aberystwith u Walesu u Velikoj Britaniji. Platformu financijski podržavaju program Europske unije "Kreativna Europa” i ostala tijela.
Literary Europe Live okuplja šesnaest književnih festivala i institucija diljem Europe s ciljem jačanja i ohrabrivanja programa koji odražavaju bogatstvo i raznolikost europskog književnog krajolika. Projekt koordinira Literature Across Frontiers, a financiraju ga program Europske unije "Kreativna Europa” i Arts Council of Wales. Udruga Kulturtreger (koja vodi Booksu) članica je platforme.
