Premda je Nobela za književnost dobio još 1982. godine, Gabriel Garcia Marquez uvijek je iznova aktualan – njegov roman Sto godina samoće spada među najprodavanija djela u povijesti, Ljubav u doba kolere prošle je godine doživjela ekranizaciju, a ovog je tjedna objavljena i Marquezova prva autorizirana biografija na gotovo 700 tvrdoukorićenih stranica, jednostavnog naslova Gabriel Garcia Marquez – Život, u izdanju kuće Bloomsbury.
Ljubav u doba kolere, r: Mike Newell (trailer)Ukoštac s opsežnom biografijom ponajboljeg kolumbijskog pisca i njegove latinoameričke verzije 'američkog sna' o putovanju od siromaštva do planetarne popularnosti uhvatio se Gerald Martin, britanski profesor sa Sveučilišta Pittsburgh te autor brojnih tekstova o latinskoj Americi, između ostalog za Cambridge History of Latin America.
Iako je sam Marquez već objavio memoare Živjeti da bi se pripovijedalo prodane u milijunskoj nakladi, Život donosi i drugu strane priče, točnije gotovo 300 strana priče, jer je autor Martin za potrebe knjige ispitao upravo toliki broj Marquezovih prijatelja, suradnika, pisaca i članova obitelji kako bi proniknuo u samu Gabinu srž.
Svoj doprinos projektu dali su, između ostalih, brojni pisci kao što su Carlos Fuentes i Mario Vargas Llosa, ali i neki politički vođe, točnije kubanski diktator i Marquezov prijatelj Fidel Castro. Knjiga je ujedno i rezime brojnih intrervjua s 80-godišnjim piscem te Martinovih dva desetljeća proučavanja Gabina miljea, koji je iznjedrio tzv. magični realizam i Macondo (Marquezovu inačicu izmišljene zemlje poput Faulknerove Yoknapatawphe) te inspirirao nove nade kolumbijske književne scene poput Jorgea Franca, Evelia Rosera i Maria Mendoze, pripadnike tzv. 'McCondo' generacije.
Na prijevod će malo trebati pričekati, ako ništa drugo onda zbog tih 700 stranica.
