Page arrow

Literarne posljedice 11. rujna

Large 358
Srijeda
12.09.2007.

Novinar portala USA Today Bob Minzesheimer iskoristio je 6. godišnjicu napada na Twinse kako bi analizirao djela nastala na tu temu od 2001. do danas. Zaključuje da je o napadima na World Trade Center napisano daleko više nefikcije, čak 1.036 naslova, dok bi svi romani o napadima stali na jednu policu, jer svega ih je 30.

Carol Fitzgerald iz Book Reporta to objašnjava činjenicom da se mašta ne može natjecati s prizorima koji su se ljudima usjekli u sjećanje. "Nemamo potrebu smišljati priče vezene uz taj događaj jer ih je bilo dosta od samog početka."

Ipak, neki romani koji govore o događajima 11. rujna 2001. jako se dobro prodaju. Ljubić autora Nicholasa Sparka Dear John bio je neko vrijeme na 3. mjestu najprodavanijih knjiga, a na 4. se našao i triler Wild Fire Nelsona DeMillea u kojem radikalna desnica nakon napada na nebodere spletkari kako bi izazvala nuklearni napad na (citiramo) 'muslimanske teroriste'.

Romanopisac Jay McInerney tvrdi da je nesretan događaj zapravo neiscrpna književna tema. "Kasnije će barem jedan roman, a možda i njih par oblikovati naše mišljenje o tom događaju, baš kao što primjerice Fitzgeraldov Veliki Gatsby oblikuje popularno mišljenje o 20-im godinama prošlog stoljeća."

Glavni likovi McInerneyevog romana The Good Life objavljenog prošle godine su mladić i djevojka koji su u vezi, a oboje rade u restoranu nedaleko od mjesta tragedije. Roman započinje datumom 10. rujna 2001. i odmah preskače na 12. rujna. Pisac to objašnjava riječima: "Smatrao sam da će knjiga biti efektnija ako dopustim čitateljima da sami popune tu prazninu. Svi su vidjeli pad nebodera, makar samo na TV-u."

Za razliku od njega Don DeLillo u romanu Falling Man eksplicitno opisuje događaje pa se našao na meti kritičara. Bez obzira na kritiku, Falling Man je prodan u više od 39.000 primjeraka.

Urednica Nan Grahan priznaje da se ozbiljna fikcije s tematikom 11. rujna sjajno prodaje, a nada se da će se prodaja povećati kad te knjige postanu dio školskog kurikuluma. Ipak, nije iznenađena što čitatelje privlači nefikcija na tu temu jer svi žele odgovore na pitanja što se zapravo dogodilo i je li bilo moguće to izbjeći. Grahan zaključuje da fikcija na red dolazi tek poslije, kad se ljudi počnu pitati kako su ti događaji utjecali na njihove živote.

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu