Page arrow
Web banner 3 korekcijaBanner mobile 3 korekcija

Književni koktel

Large 408
Četvrtak
04.10.2007.

Domaćice započinjemo viješću da nam je scena odnedavno bogatija za još jednu književnu organizaciju. Trojica Riječana, Valerio Orlić, Josip Eugen Šeta i Erni Gigante Dešković, nezadovoljni učmalom hrvatskom književnom scenom i stanjem u Društvu hrvatskih književnika utemeljili su Hrvatsko književno društvo 'Osvit', prvo sa sjedištem izvan Zagreba.

Da biste postali članom novog riječkog udruženja trebate objaviti tri knjige ili 30 tekstova u časopisima, no postoji i nešto kao 'pričuvni status' za još neobjavljivane članove. Orlić je najavio da će društvo u svojoj knjižnici Književno pero objavljivati knjige članova, a izdavat će i svoj književni časopis te redovito organizirati književne večeri. "Ovo je prva stepenica kojom će se mladi, ali i neki stariji književnici koji ne pišu po diktatu početi uspinjati na hrvatskoj književnoj sceni. DHK ne prima nikoga tko nema tri izdane knjige, pa ne mogu računati ni na cehovsku podršku. Ja sam izdao 11 knjiga i situacija mi je više nego poznata", kazao je Valerio Orlić, slobodni umjetnik od kojega je potekla ideja o novom društvu kojemu od sveg srca želimo da bude posljednje udruženje književnika osnovano u RH.

U sklopu drugog izdanja festivala Pazi, knjiga kojeg organizira uvijek aktivna Autorska kuća dodijeljene su nagrade hrvatskim ilustratorima. Nagrada za najbolju slikovnicu u 2006/2007 po ocjeni stručnog žirija dodijeljena je Andreji Peterlik za knjigu Maleni (Kašmir), dok je dječji žiri nagradu Ovca u kutiji dodijelio originalnoj Velikoj knjizi portreta (Algoritam) Svjetlana Junakovića koji je u knjizi kao predloške koristio neke od najpoznatijih svjetskih portreta koje je nadogradio životinjskim likovima. Posebna pohvala udruge Autorska kuća dodijeljena je Sanji Lovrenčić za knjigu Etno (Kapitol). Nagrađenim autorima uručene su plaćeni pozivi za ovogodišnji međunarodni sajam knjiga u Bologni.

Naši negdašnji susjedi Austrijanci dosjetili su se kako sačuvati arhaične izraze kojima prijeti izumiranje. Bečka Udruga pisaca u suradnji s Pučkim veleučilištem pokrenula je akciju 'Budite kumovi ugroženim riječima' kojoj je cilj pronaći ljude koji bi se angažirali za opstanak austrijskih dijalektalizama koji potječu još iz doba Habsburgovaca. Na stranici predstavnika udruge pisaca Roberta Sedlaczeka zaljubljenici u dijalektalnu staroaustrijsku riječ mogu uploadati svoje omiljene, gotovo zaboravljene izraze (poput zemljane jabuke - krumpira) i automatski postaju njihovi kumovi. Kumstvo ništa ne košta, ali obavezuje na često korištenje dotične riječi u svakodnevnom govoru i pismu. Zgodno.

I još nešto - Izašao je novi broj časopisa 'Ulaznica' 204-205 kojeg po prvi put uređuje redakcija u sastavu Goran Lazičić, Mića Vujičić i Vladimir Arsenić (glavni urednik). U novoj se 'Ulaznici' pored ostalih nalaze tekstovi Ibrahima Hadžića, Bojana Samsona, Siniše Tucića i Ivana Pravdića. Neki od proznih priloga pripadaju Filipu Davidu, Igoru Marojeviću, Olji Savičević Ivančević i Aleksandri Čvorović (nije u rodu s Ilijom). Unutra se pored nezaobilaznih zrenjaninskih tema nalaze još i putopis iz Makedonije Mirjane Stefanović, zatim intervju sa Teofilom Pančićem, tekst o Ðorđu Pisarevu iz pera Srđana Papića, kao i prvi broj redovne kolumne koju za 'Ulaznicu' piše kikindski književnik Srđan V. Tešin. Novost u 'Ulaznici' predstavlja blok posvećen suvremenoj kulturnoj teoriji u kojem se nalaze dva teksta o problemu nekakve stilske figure koja se zove 'ekfraza'. Prvi broj časopisa pod novom redakcijom likovno je opremila zrenjaninska slikarica Jasmina Runjo. Dat ćemo sve od sebe da ga nabavimo, pa navratite kroz par dana do Bookse.

Možda će vas zanimati
U fokusu
Homepage dizajn bez naslova  15 08.03.2021.

Praktični osmomartovski vodič za i kroz književne nagrade

Koji su sve mogući razlozi koji dovedu do tako očigledne posljedice da književnost žena nije podjednako nagrađivana i vrednovana kao muško stvaralaštvo? Još uvijek aktualan tekst Nađe Bobičić.

Piše: Nađa Bobičić

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu