Prošla godina bit će upamćena kao godina velike krize koja se osjetila u svim područjima pa tako i u izdavaštvu. Hrvatski izdavači krpali su rupe kako god su mogli, a neki su imali i sreće i pogodili s naslovima koji su prodavani u golemim nakladama. Pritom ne mislimo na naslove među koje spadaju i Brownov Izgubljeni simbol, knjige iz serije o Harryju Potteru (koja je dosad u Hrvatskoj prodana u više od 300 tisuća primjeraka) ili Sumrak Stephenie Meyer, za koje nije bilo teško pogoditi da će biti prodavani u izuzetno velikim nakladama, već na neke druge knjige su se izborile za titulu najvećih iznenađenja godine. Iako je imala sve elemente za veliki uspjeh, knjiga za samopomoć Tkanje života autorice Mirjane Krizmanić ipak je iznenadila nevjerojatnom prodajom odnosno nakladom koje se ne bi posramili ni velečasni Zlatko Sudac ni Nives Celzijus. Knjiga Tkanje života tako je prošle godine prodana u impresivnih 60 tisuća primjeraka, a slijede je, doduše sa značajno manjim nakladama, Basne o komunizmu Slavenke Drakulić, Plačeš li to? Siniše Pavića, Strah od pletenja Vedrane Rudan, Pješčana ura Bogdana Žižića, Čudo u Poskokovoj Dragi Ante Tomića i Hotel Grand Renata Baretića. Od stranih naslova, uz već spomenute serije o čarobnjacima i vampirima, najprodavanije knjige bile su Hvala ti na uspomenama irske princeze Cecelije Ahern, Koliba W. P. Younga, Anđelova igra Carlosa Ruiza Zafóna, Priče o Ljubavi i tmini Amosa Oza, Otkrivanje nebesa Harryja Mullischa i, pomalo iznenađujuće, epohalni Musilov Čovjek bez osobina.
***
Nakon velikih dvorskih borbi napokon je izabran novi urednički odbor edicije Stoljeća hrvatske književnosti. Naime, nakon što je prošli urednički tim predvođen akademikom Dubravkom Jelčićem smijenjen zato što je u protekle tri godine objavljeno samo deset knjiga iz edicije, a za što je utrošeno oko dva i pol milijuna kuna, Glavni odbor Matice hrvatske konačno je izabrao novi urednički odbor ove poznate edicije. Doduše uz mnogo porođajnih muka i nakon što su se Jelčićevi vazali pobunili zbog smjene voljenog im šefa i optužili vodstvo Matice za što drugo nego omiljenu naljepnicu hrvatske desnice – politikanstvo! Kako god bilo, biblioteku Stoljeća hrvatske književnosti odsad će uređivati Josip Bratulić, Stjepan Damjanović, Josip Lisac, Tonko Maroević, Nedjeljko Mihanović, Ante Stamać i Miroslav Šicel. Vidjet ćemo da li će 2010. godina biti kao prošla kad je od planiranih deset knjiga objavljena samo jedna, a za što je urednički possy uzeo lijepu svoticu - svaki po 36 tisuća kuna. 
Bizarne vijesti dolaze iz Crne Gore. Naime, već u studenom prošle godine, na zaprepaštenje mnogih, na službenom memorandumu predsjednika crnogorskog parlamenta Ranka Krivokapića pojavili su se neki čudni znakovi. Oni koji su se pitali nije li možda riječ o nekakvoj šali uskoro su dobili odgovor – riječ je o novim grafemima crnogorskog pravopisa – ¶ i ¼. Da ne kažemo ono na što se ježe svi jezikoslovci kad im se spomene meko ć i tvrdo č - meko š i meko ž! Ova slova dodana su u crnogorski pravopis koji je predstavljen ovog ljeta, a ima 32 slova. Ne treba uopće čuditi da su nova slova prouzrokovala nastanak čitavog korpusa glupavih viceva poput onog kako su crnogorski jezikoslovci izmislili nove znakove kako ne bi morali potrošiti čitav sat na pisanje drugog dijela kvačice na s i z. Inače, javna rasprava o ovom pitanju još traje, no znakovite su nedavne izjave crnogorskog ministra kulture i medija Branislava Mićunovića koji je nedavno boravio u Zagrebu na otvaranju izložbe baštine bokeljskih Hrvata, a kojima se založio za uvođenje novih slova u crnogorski jezik, koje smatra 'opravdanim'. No Mićunoviću to nije dovoljno pa je rekao kako bi on bio najsretniji kad bi se uvela još neka nova slova odnosno glasovi, kao što su, na primjer, glasovi 'zj' i 'dz'. Neki tvrde da je riječ samo o žalosnom postupku kojim se nasilno želi crnogorski razlikovati od srpskog. Oni koji to žele već mogu nabaviti nove tipkovnice s novim znakovima koje stoje 20 eura, dakle dvostruko više od 'srpske' tipkovnice, no još nije razvijen spell check u Wordu koji ispravlja greške u pisanju, tako da ih mogu koristiti samo oni koji su stručni u novom pravopisu.
Prije desetak dana izvijestili smo o slučaju poznatog kineskog pisca Liu Xiaoboa koji je 25. prosinca osuđen na jedanaest godina zatvora zbog subverzije. Odmah nakon objavljivanja presude međunarodna javnost se podigla na noge; od političara posebno glasna u osudi osude bila je njemačka kancelarka Angela Merkel koja je pozvala kinesku vlast da pod hitno reagira i prestane s progonom ovog pisca, a reagirale su i brojne civilne udruge kao i organizacije pisaca. Američki PEN-centar je i prije izricanja presude bio najglasniji u prosvjedima, a nakon stravičnog epiloga ovog slučaja neki od najpoznatijih američkih penovaca odlučili su još jednom prosvjedovati prije nekoliko dana. Pisci među kojima su bili i slavni Don DeLillo i E.L. Doctorow okupili su se na staru godinu ispred njujorške javne biblioteke kako bi glasno prosvjedovali protiv osude Liu Xiaobou i pozvali kineske vlasti da oslobode kineskog pisca. Američki penovci su stajali na snijegu ispred knjižnice i javno čitali tekstove osuđenog književnika. Don DeLillo je čitao Liuovu pjesmu 'Žudnja za bijegom', koju je autor posvetio svojoj supruzi Xii.
Mačka ti prilazi iza
leđa, želim je otjerati od tebe
dok okreće glavu i
isukava kandžu prema meni,
duboko u njezinim plavim očima
čini se da stoji zatvor.
Nakon ove demonstracije pisci su se uputili prema kineskoj ambasadi te predali pismo u ime približno 3.400 pisaca, članova PEN-a, u kojem se traži od kineskog predsjednika Hu Jintaoa da prekine sa ovom 'suludom nepravdom i odmah oslobodi Liu Xiaoboa'.
Za kraj recimo samo da se ove godine obilježava stota godišnjica smrti Lava Nikolajeviča Tolstoja. U čitavom svijetu obljetnica se već počela obilježavati nizom novih prijevoda, velikih izložbi kao i raznih znanstvenih skupova. Zanimljivo je da se zasad upravo u Rusiji relativno malo priča o velikoj obljetnici, no u mjestu Starogladovskaya u Čečeniji otvoren je muzej posvećen Tolstoju, koji je, danas je malo poznato, u toj ruskoj pokrajini proveo svoju mladost. Tolstoja u Čečeniji izuzetno poštuju te je po njemu čak i nazvan jedan gradić - Tolstoy-Yurt. Muzej posvećen velikom majstoru realizma otvoren je, među ostalim, i zahvaljujući čečenskom predsjedniku Ramzanu Kadryovu, kojeg se smatra marionetom službenog Kremlja, no koji ulaže velike napore u obnavljanje Čečenije. Uz to, neprocjenjiva je bila i pomoć Vladimira Tolstoja, praunuka slavnog književnika koji upravlja imanjem Yasnaya Polyana u blizini Moskve, kojim je nekada upravljao njegov slavni predak i gdje je proveo svoju starost.
