Četvrtak
26.09.2019.

Čitatelji u Izraelu zakinuti za važne naslove




Extra_large_166258387_569f57a072_z
A+ A-

U izraelskom gradu Haifi, vibrantnom kulturnom centru Palestinaca u Izraelu, treću godinu zaredom održava se sajam knjiga na arapskom jeziku. Glavna organizatorica je pjesnikinja i novinarka Asmaa Azaizeh, koju je domaća publika imala prilike upoznati 2017. godine na Booksinom festivalu Revija malih književnosti.

Sajam je zamišljen kao prostor suradnje izdavačkih kuća diljem arapskih zemalja te se svake godine u Haifi predstavi više od tisuću izdanja na arapskom jeziku. Prošlogodišnje izdanje, istaknula je organizatorica, posjetilo je oko pet tisuća ljudi. Međutim, ove godine sajam se održava bez nekoliko stotina predviđenih naslova – izraelski granični službenici zaustavili su ih na putu iz Jordana, pozivajući se na zakon star 80 godina, još iz vremena dok Izraela nije ni bilo.

Čitatelji su tako zakinuti, prenosi The New York Times, za prijevode djela Georgea Orwella, Jamesa Joycea, Williama Faulknera, Sylvie Plath, Susan Sontag, Shakespearea, Orhana Pamuka, Agathe Christie, ali i za djela značajnih egipatskih, palestinskih i saudijskih autora. Razlog – knjige su izdane u Beirutu.   

Naime, u Izraelu postoji zakon koji datira iz vremena Drugog svjetskog rata, a koji zabranjuje trgovanje s neprijateljskim zemljama, i Izrael ga primjenjuje na, između ostalih, libanonske, sirijske i iračke izdavače. Kako kaže Asmaa Azaizeh, sadržaj djela ne predstavlja problem, već mjesto izdavanja. Istaknula je kako ta izraelska politika ograničava arapske građane Izraela da kroz prijevode književnih djela budu u toku sa zapadnjačkom kulturom, ali i da održavaju književne i intelektualne veze sa širim arapskim svijetom. Ograničavanje uvoza knjiga posebno je štetno za arapske stanovnike Izraela koji žele čitati knjige o kojima se najviše priča, budući da su Beirut i Damask odavno znani kao arapski izdavački centri. 

Književni sajam Azaizeh je pokrenula 2017. godine u prostranom restoranu, kafiću i prostoru za izvedbe Fattoush, nakon što je shvatila da velik broj arapskih građana nema pristup značajnoj ili popularnoj književnosti ukoliko ne putuje izvan države. "Ljudi toga nisu svjesni jer nisu naviknuli na dobre knjige'', ističe Azaizeh. "Ako dovoljno dugo zakidaš društvo za nešto, neće osjetiti gubitak.''   

Ograničavanje distribucije knjiga nije ništa novo na Bliskom istoku. U Jordanu se, primjerice, neke knjige odmah zabranjuju, dok se druge mogu prodavati tek nakon što se iz njih izbace određeni dijelovi. Na brojnim književnim sajmovima knjige se zapljenjuju, a izdavačima je zabranjeno sudjelovati. U Izraelu, pak, propisi o uvozu navodno nerijetko ovise o raspoloženju službenika na granici. 

U takvoj nepovoljnoj klimi, čitaoci djela na arapskom jeziku mogu pribjegavati tek vještim pokušajima zaobilaženja zabrana, ili se uzdati u tehnologiju i nadati se skorijoj široj upotrebi čitača elektroničkih knjiga. 

Izvor: link.
Foto: 秘密, licenca

POVRATAK NA VRH STRANICE
Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu.