Prevoditeljica Ana Pranjković nedavno je dobila priznanje austrijskog Ministarstva obrazovanja, umjetnosti i kulture za odličan rad na prijevodu romana Hladnoća. Izolacija Thomasa Bernharda. U razgovoru s Gordanom Duhačekom, Pranjkovićka je objasnila pozadinu Bernhardovog stvaranja i privlačnost njegove proze.
"Bernhard je odrastao u doba kad se Austrija iskapala iz ruševina Drugog svjetskog rata, a holokaust pokušavala negirati šutnjom, proglašavajući se žrtvom Hitlerove okupacije. Bio je prvi od pisaca svoje generacije koji je beskompromisno izvrgao ruglu patologiju austrijskog samozavaravanja", rekla je, objašnjavajući pozadinu njegovih brojnih medijskih i sudskih sukoba s Austrijancima i austrijskim institucijama. Ipak, ne radi se o preziru prema Austriji: "Bernhard prema svome narodu ima stav roditelja koji viče na dijete što se svojom krivicom našlo u opasnosti, a viče iz straha i želje da ga zaštiti."
U knjizi Hladnoća. Izolacija, Bernhard temelji radnju na svom boravku u lječilištu Grafenhof. Pranjkovićka objašnjava da su takve knjige koje Bernhard temelji na autobiografskim elementima 'najintimnije i najmanje politički obojene' (premda knjiga vrvi njegovim karakteristično grotesknim opisima bolesnika i sumnjivih operativnih zahvata). Njegove knjige ipak nikako ne treba uzeti kao memoare: neke stvari u knjizi je izmislio, neke je iskrivio, a možda i najbitnije (poput bliskog i tajnovitog odnosa s poljskom udovicom Hedwig Stavianicek) posve izostavio.
Kome je Bernhard namijenjen u Hrvatskoj? Pranjkovićka kaže: "Bernhard je europski klasik čije vrijeme, pogotovo kod nas, tek dolazi, i iako se vjerojatno nikad neće masovno prodavati niti čitati, u svakoj novoj generaciji bit će onih koje će zanimati. A njih će tada spremno dočekati prijevodi."
Druge detalje o Bernhardovom stilu, čitateljskim reakcijama i njegovoj biografiji pročitajte u odličnom razgovoru s Anom Pranjković.
izvor: T-Portal
foto: Tjflex2 (na slici: Sankt Veit, mjesto u kojem se nalazi sanatorij Grafenhof)
