Page arrow

Akhil Sharma na udaru kultura

Large 157
Srijeda
16.05.2007.

Objavljivanjem romana Poslušni otac 2000. godine, Akhil Sharma privukao je kako pažnju kritike tako i indijskih nacionalista. U ovom teškom i mučnom romanu prvijencu čiji je glavni lik otac iz noćne more, sitni mafijaš, pedofil i silovatelj, Sharma progovara i o potpunom moralnom rasulu indijskog društva.

Radnja romana kojim je Sharma zaradio titulu 'supernove u galaksiji mladih talentiranih indijskih pisaca', smještena je u Indiju u razdoblje od proglašenja indijske nezavisnosti do ubojstva Rajiva Gandhija 1991. godine kad se i sam Sharma nalazio u Indiji.

Glavni lik, antijunak Ram Karan (ne, nije Goranov rođak) za život zarađuje utjerivanjem novca za lokalnog moćnika. Prisjećajući se svog života, pokušava pronaći zajednički jezik s odraslom kćeri Anitom koja je nakon muževe smrti ostala samohrana majka te je bez prihoda za život prisiljena vratiti se ocu i živjeti s njim.

Nakon što ga kćer ulovi kako se trlja uz unučicu, ono što nam se činilo kao relativno normalna obitelj u teškim prilikama, pretvara se u pakao u kojem isplivaju i raniji Ramovi grijesi. Ubrzo otkrijemo da je otac prije dvadeset godina brutalno seksualno zlostavljao kćer. Kćerina bizarna osveta koja će uslijediti oca će dovesti do dna, ali će negativno utjecati i na mentalno zdravlje svih uključenih. Sharma kroz primjer jedne tipične indijske obitelji opisuje korumpiranost indijskog državnog aparata i nemoć potlačenih čiju su etičnost i zdravo moralno osuđivanje nepovratno uništile lošim prilikama u kojima su odrasli.

Naime, Ram Karan je odrastao u sredini gdje je nasilje bilo uobičajeno. Odrasli muškarci znali su natrljati kerozinom kujama bradavice i gledati ih kako se grizu do smrti. Kad je otac jednog njegovog prijatelja udario ženu letvom po glavi, zbog čega joj se pobrkao govor, nitko to nije smatrao nepojmljivim zlom. Kao što se nepojmljivim zlom nije smatrao sustavni genocid muslimana iz Pakistana.

Iz Sharminog prvijenca dade se iščitati da je u Indiji govoriti o zločinu gotovo isto kao i počiniti ga. Kritika indijskoga društva u romanu itekako je eksplicitna, ali je Sharma, kad odgovara na pitanja novinara, mnogo oprezniji. Naglašava tek da Indiju beskrajno voli, da je svjestan problema s kojima se tamošnje društvo susreće i žali zato što ekonomski procvat još nije dotaknuo većinu stanovništva. Slične općenite komentare nudi i kad je u pitanju američko društvo.

Na objavu dijela romana u časopisu New Yorker neki su čitatelji zbog eksplicitnih i mučnih opisa silovanja reagirali gnjevnim pismima. „Moj roman nije priča o seksualnom zlostavljanju djeteta. Intrigirala me krivnja koju je Ram osjećao. Pokušao sam opisati taj osjećaj, a ne zločin“, objasnio je Sharma te dodao da je pisanje bio emocionalno veoma težak proces. „Analiza bolesti društva i politička korupcija mogu vas rastužiti i razbjesniti, ali ne proždiru vas na način na koji to radi analiza Ramova zločina. Pogotovo zato što sam ga pokušao predstaviti kao kompleksnu osobu, nekoga tko je sposoban za dobro i zlo“, istaknuo je Sharma.

Iako je roman posvetio roditeljima i bratu, oni ga nisu pročitali. „Moji najbliži, roditelji i rodbina, temu Poslušnog oca smatraju moralno uvredljivom. Odbili su ga pročitati ili su bili zgroženi onime što su pročitali. Temelj indijske kulture je sramota, a ne krivnja. Loše je počiniti zločin, ali pričati o njemu tretira se kao stvaranje novog zločina.“

S romanom Poslušni otac Akhil Sharma pojavio se na 'Grantinom' popisu najboljih američkih mladih pisaca o kojem smo nedavno pisali ovdje. Rođen u Delhiju, Sharma je odrastao u New Jerseyu i New Yorku. Trenutno na Manhattanu radi kao investicijski bankar. Prije no što se našao na 'Grantinoj listi' od kolega na poslu pokušao je sakriti činjenicu da je objavljeni autor "jer bi to sugeriralo manjak posvećenosti na poslu". Sad je sve izašlo na vidjelo. Neobični investicijski bankar (koji nakon mraka ne izlazi iz kuće jer se boji duhova!) vrlo je ozbiljan pisac kojemu prognoziraju svijetlu budućnost. Na hrvatskom ga čitajte u izdanju VBZ-a.

Možda će vas zanimati
U fokusu
Homepage dizajn bez naslova  15 08.03.2021.

Praktični osmomartovski vodič za i kroz književne nagrade

Koji su sve mogući razlozi koji dovedu do tako očigledne posljedice da književnost žena nije podjednako nagrađivana i vrednovana kao muško stvaralaštvo? Još uvijek aktualan tekst Nađe Bobičić.

Piše: Nađa Bobičić

Korištenjem portala Booksa.hr pristajete na prikupljanje cookiea.
Booksa.hr koristi kolačiće u svrhu analize posjećenosti stranice, kako bismo vidjeli što volite čitati i konstantno poboljšavali naš sadržaj.
Booksa.hr ne koristi vaše podatke ni u koju drugu svrhu