Revija malih književnosti godišnji je festival organizacije Kulturtreger (Booksa) koji se održava u klubu Booksa, a predstavlja hrvatskoj publici manje poznate književne scene. Revija je do sad predstavila preko 120 pisaca iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore, Srbije, Bugarske, Grčke, Kosova, Makedonije, Rumunjske, Albanije, Latvije, Estonije i Litve.
Ovogodišnje 12. izdanje predstavlja deset književnika iz Belgije, Nizozemske i Luksemburga, od kojih će njih šest gostovati u Zagrebu.
U Zagreb stižu Grégoire Polet (Valonija, Belgija), Jef Aerts (Flamanska, Belgija), Nathalie Ronvaux (Luksemburg), Nora Wagener (Luksemburg), Maarten van der Graaff (Nizozemska) i Karin Amatmoekrim (Nizozemska).
U sklopu Revije, Booksa svake godine objavljuje knjigu prijevoda u kojoj su, osim navedenih književnika, prisutni i Nicolas Ancion (Valonija, Belgija), Raoul Biltgen (Luksemburg), Alexandra Fixmer (Luksemburg) i Roos van Rijswijk (Nizozemska).
Predstavljeni autori i autorice dosad nisu bili poznati hrvatskim čitateljima te su im ovo prvi prijevodi na hrvatski. Za prijevode s njemačkog, francuskog i nizozemskog zaslužni su prevoditelji Toni Bandov, Josipa Dvoraček, Željka Gorički, Lea Kovács, Matea Krpina, Jurica Oreški i Marina Vidoš.
U klubu Booksa u četvrtak 15.12. u 19:00 održat će se razgovor s gostujućim autorima i autoricama te čitanje odabranih djela na izvornom jeziku (uz prijevod na hrvatski).
U 21:00 u Booksi slijedi koncert Ivana Goričkog u sklopu programa Škrabica.
***
Grégoire Polet (1978.) je belgijski autor sedam romana od kojih je Leurs vies éclatantes osvojio Prix Fénéon 2007. godine te je iste godine bio uvršten u izbor za prestižnu nagradu Goncourt. Posljednji roman Barcelona! osvojio je nagradu Amerigo Vespucci 2015. godine. Poznat je po tome što piše o gradovima zbog čega često u njima živi, pa je tako prvi roman Madrid ne dort pas pisao u Madridu dok je zbog romana Chucho preselio u Barcelonu. Prevodi sa španjolskog i još uvijek živi u Barceloni.
Jef Aerts (1972.) je belgijski autor dječjih knjiga, romana i poezije. Karijeru je započeo kao dramaturg i novinar, a od 1999. objavio je četiri romana te zbirku poezije za odrasle. Za prvu knjigu za djecu Het kleine paradijs (Mali raj, 2012.) dobio je velike pohvale flamanskih i nizozemskih medija koji su je nazvali 'modernim klasikom'. S poznatom ilustratoricom Marit Törnqvist objavio je ilustriranu knjigu Groter dan een droom (Veće od sna) za koju je 2014. dobio najprestižnije nagrade za dječju književnost u Flandriji (Boekenleeu) i Nizozemskoj (Zilveren Griffel). Iste godine objavio je Vissen smelten niet (Riba se ne topi) koja je dobila nagradu Zilveren Griffel.
Nathalie Ronvaux (1977.) živi i radi u Luksemburgu. Karijeru je započela u kazalištu gdje je adaptirala tekstove za scenu, a 2010. godine postavlja svoju prvu dramu Échographie. Iste godine počinje pisati poeziju i prozu te objavljuje tri zbirke pjesama i zbirku kazališnih tekstova. Objavila je dvije umjetničke knjige: Les nuits blanches u suradnji s vizualnim umjetnikom Bertrandom Neyom i Il n'y a rien ... Il y a tout ... u suradnji sa slikarom Robertom Brandyjem. Dobila je Prix d'encouragement de la Fondation Servais 2010. i prvu nagradu na nacionalnom književnom natječaju 2013.
Nora Wagener (1989.) je autorica iz Luksemburga. Za prvi roman Menschenliebe und Vogel (2011.) dobila je tri nagrade među kojima i Manfred-Maurer Literaturpreis. Objavila je roman E. Galaxien, dramu Visions te knjigu za djecu d'Glühschwéngchen za koju je ilustracije radio Carlo Schmitz. Njezine priče objavljene su u nekoliko antologija u Luksemburgu, Austriji i Sloveniji te u časopisima i dnevnim novinama. Organizatorica je javnih čitanja pod nazivom Impossible Readings.
Maarten van der Graaff (1987.) je nizozemski pjesnik. Debitirao je 2013. godine sa zbirkom poezije Vluchtautogedichten za koju je 2014. godine dobio C. Buddingh'-prijs. Njegova druga zbirka Dood werk objavljena je 2015. Objavio je poeziju i prozu u raznim časopisima. Urednik je i suosnivač književnog online časopisa Samplekanon.
Karin Amatmoekrim (1976.) rođena je u Surinamu, a ima kineske, indonezijske, afričke i indijanske korijene. Prvi roman Het knipperleven (Odsjaj života) objavila je 2004. godine nakon čega su uslijedila još četiri romana, dok posljednji De man van veel (2013.) govori o surinamskom piscu i heroju Antonu de Komu. Za roman Titus (2009.) osvojila je Black Magic Woman Literature Prize. Osim romana piše kratke priče, eseje i tekstove u nizozemskim novinama. Trenutno radi na nekoliko projekata među kojima su strip u suradnji s Hankom Kolkom, ekskluzivna priča za MOTI (Museum of The Image) te novi roman.
***
Reviju malih književnosti ove godine podržavaju Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, Ministarstvo kulture RH, Zaklada Kultura nova, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Wallonie-Bruxelles International i TransLab.
