Svijet nonšalantnih čuda

Ako ste ikad zabrazdili u područje novije izraelske književnosti, sigurno ste čuli za Etgara Kereta, no ako niste, onda vas čeka jedno zabavno i neobično putovanje.

Keretovo gostovanje na ovogodišnjem Festivalu svjetske književnosti popraćeno je objavljivanjem njegove zbirke priča pod nazivom 'Pizzerija Kamikaze' i druge priče. U zbirku je uključen niz popularnih priča iz zbirka koje su objavljivane u Izraelu ('Nedostaje mi Kissinger' i 'Cijevi'), tako da je svojim obujmom od 22 priče ovo izdanje veoma slično prvom američkom izdanju iz 2001. pod nazivom The Bus Driver Who Wanted to Be God (prema istoimenoj priči koja otvara i ovu zbirku).

Najveći dio knjige pak zauzima novela 'Pizzeria Kamikaze' koja je slavu stekla kao predložak za sad već kultnu crnu komediju Gorana Đukića Wristcutters: A Love Story iz 2006 godine.

Osim kratkih priča Keret piše eseje, a dijelu javnosti poznat je kao filmski redatelj, tako da njegove priče na trenutke djeluju kao spoj tih dviju aktivnosti, no svijet koji nam Keret predočuje u svojim pričama, točnije nadrealnom toku misli, uspijeva u par kartica probiti sve granice. 

Apstraktne, crnohumorne i zabavne, ove priče pokazuju svu raskoš njihovog autora koji u svojim tekstovima obrađuje niz persona; od vozača autobusa, zaljubljenih adolescenata, djece agenata Mosada, vojnike, žrtve Holokausta, cirkusanta do slučajnih putnika, lažnih anđela, blagajnika u dućanu pored pakla i samoubojica koji se i u smrti dosađuju. Sve njih povezuje Keretov fantastični svijet, živa i pulsirajuća metafora za sve post-ideološke generacije koje, poput Keretovih likova, lutaju svijetom kao fragmenti, krnje misli. 

Ako na trenutak dopustimo mislima da zađu u oblast kritike ideologije, koja započinje kad se upitamo je li moguće lagati u formi istine, na trenutak kao da ulovimo niti od kojih je ispleten Keretov fikcionalni svijet: svijet nonšalantnih čuda i ljudi sa srcem u džepu. Jer junaci njegovih priča nisu samoubojice i vozači autobusa, oni su puka laž, trenuci fantazija koje se probijaju u našu realnost kako bi sakrile činjenicu da smo junaci mi sami. 

Genijalnost Kereta kao pisca leži u sposobnosti da nam poanta njegovih priča konstantno izmiče, nismo točno sigurni o čemu se radi, koja je tema, no sve djeluje poznato i toplo, zapisano kratkim i čvrstim rečenicama koje ostavljaju dojam na čitatelja. Keretov mikrokozmos sitnih detalja, naizgled nebitnih, pokreće lavine misli u kojima prepoznajemo narative koji nisu nužno vezani uz priču koju čitamo, a koji sažimaju Keretove tekstove i čine ih prepoznatljivima.

Možda bismo te narative mogli nazvati zasebnim pričama ili, ako bolje razmislimo, jednom pričom: kratkom misli koju ne znamo izraziti, no znamo je ispisati na mnoštvo različitih načina, koja se na dvije kartice teksta može preformulirati beskonačno mnogo puta.  

Keret tako iznova ispisuje jednu te istu priču, priču našeg čuđenja u svijetu, emocija i misli koje nam se javljaju kroz dan a da ih nismo ni svjesni. Keret ih zaustavlja, rasteže, oblikuje, pretvara u laži i fantazije samo kako bi ih učinio još stvarnijim, tako bolno očitim svima nama koji smo slijepi da bi ih ugledali samostalno. 

Keretova knjižica je literarna okrjepa koja se čita u jednom dahu, te se nadam kako je ovaj prijevod otvorio vrata potencijalnom prevođenju ostalih priča i eseja ovoga autora.

***

Etgar Keret je gost ovogodišnjeg Festivala svjetske književnosti koji se održava od 3. do 11. rujna u Zagrebu. Razgovor s Keretom održat će se u subotu 5. rujna u dvorani Müller kina Europa s početkom u 19:00. Također, kino Europa 4.9. u 20:30 prikazuje navedeni film Gorana Đukića.