Srijeda
15.02.2017.

Svijet na rubu kaosa

naslov knjige Koštani satovi autor David Mitchell
izdavač Vuković & Runjić godina izdanja 2016. prevoditelj Saša Stančin (eng)



Extra_large_pilic_mitchell
Foto: Björn Lindell / Flickr
A+ A-
David Mitchell književni je superstar i autor najprodavanijeg romana u povijesti literarne ubožnice Booksa. 
 
U prvim godinama kombinata bavili smo se i prodajom knjiga. Imali smo kasu, uredno izdavali račune i ljudi su fakat navraćali, roštali po policama i kupovali knjige. Na gornjoj etaži, u dijelu prostora gdje se danas nalazi Muzej nezavisne kulture, držali smo čak i knjige poezije. 
 
Jednog dana stigao nam je i Mitchellov Atlas oblaka (2008.) Kako nismo imali prostora na bacanje, knjige nikad nismo naručivali u više od tri-četiri primjerka. Tako je bilo i s Atlasom, barem u početku – a onda je, pod nikad razjašnjenim okolnostima, nastala prava pomama. Atlas oblaka brzo se uspeo na vrh ljestvice najprodavanijih knjiga i sve do zatvaranja knjižare nijedan drugi naslov nije mu se ni približio po broju prodanih primjeraka. 
 
Davide Mitchellu, evo sad i to znaš, i možeš ovaj podatak slobodno uvrstiti u svoju biografiju ("... uz to sam i autor najprodavanijeg romana u višestoljetnoj povijesti glasovitog zagrebačkog literarnog svratišta Booksa.")
 
U međuvremenu, kod istog nakladnika – Vuković & Runjić, prevedena su i objavljena još tri Mitchellova romana: Livada crnog labuda (2009.), Tisuću jeseni Jacoba de Zoeta (2014.) i Koštani satovi (2016.)
 
Koštani satovi šesti je od ukupno sedam Mitchellovih do danas objavljenih romana. Podijeljen je u šest dijelova rasprostrtih na oko 600 stranica, započinje 1984. u engleskoj provinciji, a završava 2043. u irskom mjestašcu Sheep's Headu.
 
Holly Sykes naratorica je u dva dijela, prvom i posljednjem, dok su četvorica preostalih naratora – Hugo Lamb (pokvareni, promućurni student), Ed Bruebeck (ratni izvjestitelj), Crispin Hershey (posrnula književna zvijezda u teškoj životnoj i spisateljskoj krizi) i Marinus (Horolog, besmrtnik ili atemporalac) – svaki na svoj način direktno povezani s Holly.
 
Holly Sykes centralni je lik, s njom sve počinje i završava, a upoznajemo je kao buntovnu petnaestogodišnjakinju koja se zbog dečka zakrvi s majkom, pa odluči pobjeći od kuće. Planira se preseliti k dečku, ali kad otkrije da je ovaj vara s njezinom prijateljicom, ne preostaje joj ništa drugo nego se vratiti doma. Ipak, ne može odmah, par dana će lunjati naokolo – tek toliko da se osveti majci. 
 
Ono po čemu se Holly razlikuje od svojih vršnjaka jesu glasovi koje čuje od rane dobi. Naučila je živjeti s tim ne znajući da iza tog umilnog i prijateljskog glasa stoji opasna Immaculee Constantin – pripadnica Anakoreta koji su već stoljećima u ratu s Horolozima. 
 
U vrijeme Hollynog bijega nestaje i njezin mlađi brat Jacko, i to je tragedija koja će obilježiti živote obitelji Sykes. Iako se odbljesci nadnaravnog probijaju u svaku od šest povezanih priča, svaka od njih je u suštini realistična, katkad i vrlo zabavna kao npr. priča o Crispinu Hersheyu, piscu koji se osvećuje omraženom književnom kritičaru, pa kad ovaj zbog toga zaglavi u kolumbijskom zatvoru, Hershey se stavlja na čelo udruge koja sirotog kritičara želi barem premjestiti u koji od britanskih zatvora.
 
Izuzetak je peti, pretposljednji dio – Horologov labirint, u kojemu se razbuktava rat između Horologa i Anakoreta. U Horologovom labirintu svi dijelovi slagalice napokon će doći na svoje mjesto i Holly Sykes, sad već gospođa u godinama, napokon će biti suočena sa svojom ulogom u tom nepojmljivom, dugotrajnom sukobu besmrtnika.
 
Po mnogočemu Koštani satovi usporedivi su s Atlasom oblaka, pa i nekim drugim Mitchellovim romanima – i ovdje, baš kao i u Atlasu, Mitchellu treba vremena, prostora i barem pet-šest naratora, njegova mašta razigrana je i ne poznaje granice. Čitatelj nesklon fantastici bit će privrženiji Atlasu oblaka i još više Livadi crnog labuda, a Mitchellovi vjerni fanovi bit će više nego zadovoljni.
 
David Mitchell pripovjedač je velemajstorske kategorije što se vidi i u završnom dijelu romana. Njegova slika ne tako daleke budućnosti itekako je zamisliva – pristup Internetu stvar je prošlosti, električna energija veliki je luksuz, a Kinezi dominiraju, osim u nekim izoliranim dijelovima svijeta – primjerice Islandu. Sjedinjene Države, šuška se, nisu više sjedinjene, svijet je na rubu kaosa i u mnogočemu podsjeća na prizore iz serije The Walking Dead.
 
Pratit ćemo Mitchella i dalje, ipak je to autor najprodavanijeg romana u povijesti Bookse, a to nije mala stvar.
POVRATAK NA VRH STRANICE