Srijeda
12.04.2017.

Čudesni svijet Roberta Bolaña

naslov knjige Telefonski pozivi / Ubojite kurve autor Roberto Bolaño
izdavač Vuković i Runjić godina izdanja 2016. prevoditelj Tanja Tarbuk (špa)



Extra_large_chile
Foto: Geraint Rowland / Flickr
A+ A-
Za otprilike dva tjedna, točnije – 28. travnja, Roberto Bolaño proslavio bi 64. rođendan. Za književnika, po mnogima, zlatne godine, dob u kojoj su mnogi napisali svoja najbolja djela. Legendarni Čileanac napustio nas je u ljeto 2003., u 51. godini, dovršio je rad na rukopisu 2666 i dvojici prijatelja ostavio jasne i precizne upute kako, kada i pod kojim ga uvjetima objaviti. 
 
Bio je to vjerojatno prvi veliki, istinski važan roman XXI. stoljeća. Krvava, veličanstvena Bolañova opera u pet činova izdavački je događaj godine u svakoj zemlji, a tako je bilo i kod nas.
 
U jesen prošle godine izdavač Vuković & Runjić objavio je dvije Bolañove zbirke pripovijedaka i to su osma i deveta njegova knjiga u hrvatskom prijevodu. Telefonski pozivi iz 1997. i Ubojite kurve iz 2001. uvode nas u svijet kratke proze ovog nenadmašnog majstora pripovijedanja. 
 
Telefonske pozive otvara mali prolog naslovljen Savjeti koji se tiču umijeća pisanja priča – na dvije stranice i u 12 točaka Bolaño se prije svega dobro zabavlja, a onda, nakon te male uvodne igrice i Čehovljevog citata 'Tko može bolje shvatiti moj užas od vas?', već smo utonuli u dobro nam znanu atmosferu, u svijet sjena, ukletih junaka zarobljenih u samoći, tjeskobama, u polumraku između stvarnog, fantastičnog ili jedva zamislivog.
 
U kratkometražnoj Bolañovoj prozi prepoznajemo iste ili slične demone i opsesije koje smo upoznali u njegovim romanima i lako je zamisliti ove priče kao dijelove koje bi autor bez problema i vrlo vješto mogao ukomponirati u Divlje detektive, 2666 ili kojigod drugi roman, ali to je samo privid. Bolaño na koncu uvijek točno zna što radi, poigrava se i poput alkemičara u kabinetu s tisućama sastojaka, prizore, opsesije iz stvarnog života miješa s nadrealnim, izvitoperenim i pomaknutim. Svaku priču zatvorit će, zaokružiti na onoliko prostora koliko ona već treba, katkad će to biti 1000, a katkad 10 ili 15 stranica.
 
Vjerojatno je, kao uostalom i svaki veliki pisac, veliki dio materijala odbacio, nekim se pričama opet, vjerojatno, vraćao godinama sve dok im napokon nije pronašao pravo mjesto.
 
Čileanac po rođenju koji je veći dio života proveo izvan domovine, vraća se u Čile – jednoj od rana koje nikad nisu zarasle, vraća mu se, oživljava ga kako u romanima, tako i u pričama, portretira svoje zemljake izmještene u druge zemlje – Meksiko, Španjolsku, Francusku, Rusiju, Nizozemsku, Belgiju… bavi se njihovim nemirima, tugama i ludilom, običnim ili krajnje neobičnim životima, razgovara s njima i razumije ih čak i kada je to teško ili gotovo nemoguće. 
 
U Bolañovim pričama vrlo često susrećemo likove s knjigom u ruci, nerijetko su to pjesničke antologije ili zbirke s čijih stranica pisci najednom ožive i postaju neodvojivim dijelom same priče, Čile na jedan način i književnost na svoj sveprisutni su u cjelokupnom njegovom djelu. 
 
Teško mi je reći postoji li pisac koji poput Bolaña poznaje toliko nijansi melankolije, nekakve duboke tuge izrasle u samoći, izmještenosti – o čemu god pisao, ti osjećaji uvijek su prisutni, kotrljaju se u pozadini svega što je ikad napisao.
 
Dakako, Bolaño je i duhovit i ponekad, baš tamo gdje najmanje očekujete, pronaći ćete ta odmorišta, prostore britke, često crnohumorne zajebancije. Obje knjige pripovjedaka, Telefonski pozivi i Ubojite kurve, sjajan su uvid u Bolañovu kratku prozu, izbor priča ujednačen je po kvaliteti, ali ako baš inzistirate izdvojit ćemo par naslova:
 
IZBOR IZ KNJIGE Telefonski pozivi: Enrique Martin SnijegDruga ruska priča Život Anne Moore
 
IZBOR IZ KNJIGE Ubojite kurve: Posljednji sumraci na zemlji Skitnica po Francuskoj i Belgiji Povratak Buba Plesni red
 
Povratak je, mislim, jedna od najbizarnijih priča koje sam pročitao, ne ove godine, u ovom stoljeću i mileniju, već uopće – u cijelom životu. Ukratko: lik umre i otkrije kako ipak postoji život poslije života. Promatrajući neko vrijeme što će se događati s njegovim tijelom u kojem je proboravio tri i pol desetljeća nemalo se iznenadi kad dođu dva bolničara, uzmu njegovo tijelo, strpaju ga u gepek automobila i odvezu poznatom i bogatom francuskom dizajneru. Za jednu noć provedenu s lešom, imućni nekrofil isplati bolničarima dogovoreni iznos i napokon ostane sam s tim beživotnim tijelom ili barem on vjeruje da je tako. Ne bi ni u najluđim snovima mogao znati kako je tu, u istoj prostoriji, i znatiželjni vlasnik tijela. 
 
U slučaju da još uvijek niste čitali Bolaña – ove dvije knjige pripovjedaka bit će odličan uvod u jedan od najoriginalnijih književnih svjetova našeg doba – čudesni svijet Roberta Bolaña.
POVRATAK NA VRH STRANICE