Srijeda
24.01.2018.

Rat i miroljubivost Jamajke

naslov knjige Sažeta istorija sedam ubistava autor Marlon James
izdavač Buybook godina izdanja 2017. prevoditelj Mirjana Evtov (eng)



Extra_large_bob_marley
Bob Marley (Foto: Paul Weinberg / Wikimedia )
A+ A-
Jamajka! Što uopće znamo ili želimo znati o toj dalekoj, bajkovitoj zemlji? Ok, to je karipski otok, vruće je, glavni grad – Kingston i u njem Trenchtown, imaju najmanje dva kralja – to su Bob Marley (kralj reggaea) i Usain Bolt (kralj sprinta), znamo ih po gandži i da – na putu ka tituli svjetskog prvaka u nogometu 1998. u Francuskoj (a koju samo pukim nesretnim slučajem ne osvojismo) pobijedili smo njihovu reprezentaciju 3:1.
 
To je otprilike sve!? Pa to baš i nije bogzna što. Jamajku zamišljamo kao poželjnu turističku destinaciju, odasvud dopiru zvuci reggaea i miris ljekovitih trava, a ljudi su miroljubivi i ekstremno cool, pa će na svaku vašu uznemirenost i živčanoću sa smiješkom reći – no problem, man.
 
A sad se s baršunastog oblaka neznanja i stereotipa bacimo naglavce u Bookerom nagrađeni roman Sažeta istorija sedam ubistava (Buybookovo izdanje) autora Marlona Jamesa. U hrvatskom prijevodu, kada i ako do njega dođe, naslov će glasiti Kratka povijest sedam ubojstava ili možda Sažeta povijest sedam ubojstava, ali o tom – potom.
 
Uglavnom, tog 13. listopada 2015., na svečanoj ceremoniji dodjele nagrade Booker, predsjednik žirija Michael Wood podvukao je kako se radi o najuzbudljivijem romanu od svih pet koliko ih se našlo u finalu. Nisu puno ni vijećali – odluka je bila jednoglasna. Izjaviti kraj živog Toma McCarthyja i njegovog romana Satin Island (koji se također našao u užem izboru) da je bilo koji drugi roman uzbudljiviji – u najmanju ruku je hrabro. No žiri je bio siguran u svoju odluku i upravo to nas je ponukalo da na prošlom Interliberu posjetimo štand Buybooka i provjerimo o čemu se radi.
 
Elem, prosinac je 1976. i Jamajka je uoči izbora nepomirljivo i oštro politički podijeljena zemlja. U glavnim ulogama su dvije stranke (skoro uvijek i svugdje su to dvije stranke) - JLP (Jamaica Labour Party) i PNP (People's National Party). Ulicama i četvrtima Kingstona vladaju organizirane bande koje odrađuju prljav posao za JLP-ovce i PNP-ovce. Pod 'prljavim poslovima' ovdje se ne misli na nekakva podmetanja i korupciju, već na sijanje straha i smrti. Dobro, pitate se, pa gdje nestadoše oni miroljubivi i ekstremno cool ljudi? 
 
Marlon James uz gorki smiješak pojašnjava – nema ih, pojela ih stvarnost, umjesto toga imamo ekstremno nasilje koje mali karipski raj pretvara u pakleni kaos. Bob Marley, čije ime autor ne spominje uzalud, koji je u romanu – Pjevač, odluči nekako smiriti ludilo, pa zakazuje The Smile Jamaica koncert. Poslat će ljudima poruke ljubavi i mira, ali nasmijana Jamajka nije ono što svi žele. Određenim ljudima (uvijek i svugdje imamo te 'određene ljude' – šupačke zlikovce koji kao da su pobjegli sa stranica stripa o šupačkim zlikovcima) mir i nasmijana zemlja ne idu u prilog, njima baš odgovora stanje straha i napetosti, jer na taj način mogu lako držati stvari pod kontrolom. Stoga je donesena odluka – Pjevač mora biti zaustavljen. 
 
Ne, dakako, nagovaranjem i lijepim riječima – pod 'zaustavljen' ovdje se misli na kišu metaka. Dva dana prije zakazanog koncerta ubojice upadaju u kuću Boba Marleya, ali ni kiša metaka nije dokrajčila Pjevača. Lakše je ranjen i koncert je ipak održan (pred 80 tisuća ljudi) u National Heroes parku. Poslije koncerta Marley je napustio zemlju i vratio se tek dvije godine poslije.

 
Koristeći se ovim stvarnim događajima Marlon James gradi veliku priču o Jamajci, zemlji kojom haraju nasilje, neimaština, beznađe i strah. Pripovjedači se smjenjuju u žestokom tempu: osim pripadnika bandi, golobradih ubojica, imamo tu i pripadnike CIA-e (bez njih u to doba valjda ni sunce nije moglo izaći), novinara časopisa Rolling Stone i jednu običnu djevojku koja pokušava preživjeti. 
 
Osamdesete su već tu i radnja se seli u Sjedinjene Države. Pripadnici kingstonskih bandi, koji su sedamdesetih odrađivali jednu vrstu posla, sada su udruženi s kolumbijskim kartelima i na ulicama New Yorka, Miamija i drugih američkih gradova rasplamsava se narko-rat.
 
Jamesov epski roman, iako prošaran humorom, tragična je, iznimno nasilna priča o Jamajci kakvu ne poznajemo ili ne želimo poznavati. Umjesto nasmijanog karipskog raja, baca nam u lice sliku surove realnosti. Stvari su okrenute naglavce – ono u što mi vjerujemo ili želimo vjerovati manje je stvarno od Jamesove fikcije. Kad god mislimo da politika ne može biti pokvarenija i podmuklija – uvijek se pokaže da itekako može. Koliko god se mi trudili izgraditi pravedno društvo, iščitavamo između redova ovog velikog romana, zapravo smo uvijek na korak ili dva od kaosa. 
 
Zlikovci stripovskih proporcija uvijek su tu negdje – budni čekaju povoljan trenutak da nas povedu u kameno doba.
 
Jamesov roman već smo proglasili među pet najvažnijih i najboljih knjiga protekle godine i što bi Baron rekao u ovakvim prigodama: "Tomu je uistinu tako!"
POVRATAK NA VRH STRANICE