Srijeda
12.10.2016.

Grčki scenarij

naslov knjige Bog mi je svjedok autor Makis Tsitas
izdavač OceanMore godina izdanja 2016. prevoditelj Irena Gavranović Lukšić (grčki)



Extra_large_atena
Foto: Spyros Papaspyropoulos / Flickr
A+ A-
Grčki pisac Makis Tsitas (1971.) dolazi nam 13. listopada u 19:00 iz Atene ravno u Martićevu 14d. Što cijenjenog gosta dovodi u jednu od najčuvenijih literarnih ubožnica na obroncima Unije? 
 
Irena Gavranović Lukšić prevela je, a OceanMore objavio njegov nagrađivani roman Bog mi je svjedok, i s Tsitasom ćemo u Booksi razgovarati o njegovoj knjizi, književnosti, o Grčkoj danas i još o mnogo čemu. Uz autora bit će tu još i prevoditeljica Irena Gavranović Lukšić, urednik Neven Vulić i književni kritičar Dragan Jurak.
 
Danima prije, jasno, specijalni kurir dostavio nam je roman, a mi smo ga pročitali u hipu i sad želimo reći koju o njemu.
 
Već sam naslov – Bog mi je svjedok – podsjetio nas je na naslov Ammanitijeva romana – Kako Bog zapovijeda. I ne bez vraga. Naime, sličnosti između dva romana ne ostaju samo na naslovu. I Ammaniti i Tsitas autori su čije romane možemo svrstati u žanr crne komedije, podvrsta – mediteranska crna komedija.
 
Hrisovalántis je navršio pedesetu, još uvijek živi s roditeljima (i dvjema sestrama), a upravo je nakon jedanaest godina izgubio posao. Nije to bio bogzna kako dobar posao, Hrisovalántisov šef – vražji Eksapodó – pio mu je krv na slamčicu, iskorištavao ga i ponižavao na sve moguće načine, ali je ipak bio posao. I to još u struci – Hrisovalántis je grafičar.
 
Bez posla, bez novaca, s pola stoljeća na grbači i uz sve to još i narušenog zdravlja, naš junak osjeća kako mu je sreća u potpunosti okrenula leđa. Zbog nezavidne situacije u kojoj se našao Hrisovalántis dijelom krivi i sebe. Dok je imao novaca nemilice ih je trošio na pogrešne žene – one koju su ga iskorištavale i cijedile sve dok se nešto iz ovog nesretnika moglo iscijediti. 
 
Okreće se Bogu i sanjari o lijepom životu: želi se oženiti kakvom krasoticom koja će sjediti doma i odgajati djecu – najbolje Engleskinjom ili Šveđankom, jer u Grkinje nema vjere, sanjari o sigurnom poslu s dobrom plaćom i normalnim šefom. 
 
Otkrivajući nam, sloj po sloj, svoju životnu priču, polako shvaćamo kako Hrisovalántis nikad nije bio pretjerano sretan. O ocu i sestrama u početku govori biranim riječima, da bi tek kasnije priznao kako ni od njih nije doživio ništa lijepo. Sestre su ga iskorištavale, otac premlaćivao, vrijeđao i ponižavao, a isto tako i školske kolege, pa čak i svećenici. 
 
Hrisovalántis je ogorčen i grčkim društvom, Albancima, Rusima, Ukrajincima i pripadnicima svih ostalih naroda, koji su njegovu zemlju pretvorili u nešto u čemu više ne pronalazi mjesta za sebe. Ogorčen je na žene koje često naziva kurvama, silne novce je potrošio na njih, a zauzvrat nije dobio ništa – ni šačicu pažnje i ljubavi.
 
Osim u religiji, utjehu donekle pronalazi u pisanju stihova, sanjari o tome da se zaredi i ostatak života provede u manastiru, ponekad mu se opet čini da bi mogao nastupati kao pjevač. Zdravlje mu propada i sad već ima problema i s erekcijom. Sve da nekim čudom i nađe ženu kakvu priželjkuje, pa što bi ona s njim? Iz banke ga nazivaju, raspituju se kad će početi podmirivati dugove. 
 
Iz stranice u stranicu, Makis Tsitas gura svog junaka u sve veće nevolje i baš kad pomislite da je crnoj seriji došao kraj, nevolje se nesmiljeno nastavljaju. Živ čovjek izdržat će svašta, preboljet će mnoge poraze i opet se nekako osoviti na noge, ali Hrisovalántis gotovo više niti nema manevarskog prostora. Svijet oko njega se urušava, a ni božje milosti nema. 
 
U mnogočemu kroz lik svog (anti)junaka, Tsitas umješno portretira sliku Grčke s početka 21. stoljeća. Kriza grčkog društva – politička, ekonomska i svaka druga – veliki je i neugodan procjep u tkivu EU. Iz dana u dan svjedočili smo kaosu u kolijevci demokracije, a danas kolijevci krize Europske unije. 
 
Pamtim jednu reportažu: privatni poduzetnik iz Atene priča o tome kako su ga njegovi kolege godinama ismijavali samo zato što je uredno plaćao porez i pogledajte gdje smo danas, zaključuje.
 
A danas smo u nimalo ružičastoj situaciji. I usred toga, najgori od svih scenarija je upravo onaj – grčki scenarij. Pazite, upozoravaju razni stručnjaci, nastavimo li ovako, prijeti nam grčki scenarij. 
 
Kako je to danas živjeti i pisati u Grčkoj i je li grčki scenarij uistinu najgori od svih scenarija, čut ćemo iz prve ruke od Makisa Tsitasa.
 
U međuvremenu – pročitajte njegov roman Bog mi je svjedok.
POVRATAK NA VRH STRANICE